Kako posluju bolnice u Hrvatskoj?

U prvih pet mjeseci ove godine bolnice u Hrvatskoj su ostvarile gubitak od 209 milijuna eura, a mjesečno u prosjeku stvaraju 42 milijuna eura novog duga, prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Osim toga, dug bolničkih zdravstvenih ustanova prema veledrogerijama je sredinom prošle godine bio na rekordnoj razini i iznosio više od 600 milijuna eura, a 31. prosinca 2024. je bio nešto manji i iznosio više od 555 milijuna eura.

Ovi podaci ukazuju na znatne probleme u hrvatskom zdravstvu. U lipnju 2025. je Vlada RH odlučila isplati sredstava i namjenske pomoći bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Republika Hrvatska i kojima su osnivači županije kako bi se podmirio dio duga prema dobavljačima lijekova, a za to je izdvojeno 74,58 milijuna eura.

Poslodavci u zdravstvu zabrinuti su i zbog odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) kojom se od 1. srpnja 2025. bolnicama sredstva za pružene zdravstvene usluge isplaćuju 90 posto avansno, a 10 posto po izvršenju.

Prošli tjedan je UPUZ kritizirao tu odluku i istaknuo da je upitna isplata plaća zaposlenicima bolnica ako se spomenuti model ne korigira. Kažu da je posebno problematično to što je odluka donesena usred turističke sezone kada se izvršenje bolničkih usluga tradicionalno smanjuje.

“Umjesto planiranog poticanja učinkovitosti, ovakav model stvorit će dodatni pritisak na bolnice da reduciraju troškove tamo gdje ne bi smjele – na kvaliteti i dostupnosti zdravstvene skrbi za hrvatske građane. Ako se odluka ne promjeni i HZZO nastavi s istim jednostranim modelom donošenja odluka, realno je očekivati daljnji rast dugova prema dobavljačima i potrebu za novom sanacijom iz državnog proračuna”, poručili su iz UPUZ-a na svojoj internetskoj stranici i dodali da će se tako produžiti rokovi plaćanja prema veledrogerijama.

S obzirom na stanje u hrvatskom zdravstvu, zanimljivo je vidjeti kakva je situacija u odnosu na ostale europske zemlje. Prošli tjedan je Eurostat objavio da je u 2023. godini Europska unija imala 511 bolničkih kreveta na 100.000 stanovnika, malo manje nego u 2022. kada ih je imala 517. Među zemljama EU-a, Bugarska je zabilježila najveći omjer u odnosu na veličinu stanovništva, s prosjekom od 864 bolnička kreveta na 100.000 ljudi, a najmanje ih je imala Švedska, 187. Istodobno, Hrvatska je imala 565 kreveta, dok ih je u 2022. imala nešto više, odnosno 583.

Statističari su istaknuli da je do smanjenja broja bolničkih kreveta došlo jer su znanstveni i tehnološki razvoj skratili prosječno trajanje boravka za mnoge bolničke postupke ili ih zamijenili ambulantnim i dnevnim alternativama. No, pitanje je je li to tako i kada je riječ o Hrvatskoj ili je nešto drugo razlog manjeg broja kreveta.

Najuspješnije tvrtke u Djelatnosti bolnica
Naziv kompanije	Ukupni prihodi	Ukupna dobit	Broj zaposlenih
MAGDALENA	31.164.205,70	3.733.231,26	259
AKROMION	11.724.550,77	1.086.992,75	124
Specijalna bolnica Sv. Katarina	17.375.839,27	1.061.910,22	160
Specijalna bolnica Medico	12.112.485,40	452.225,06	198
SPECIJALNA BOLNICA NEUROSPINE	2.482.736,19	396.058,18	25
Specijalna bolnica PODOBNIK	4.197.466,07	176.027,36	55
LJEČILIŠTE DUJMOVIĆ	399.334,81	13.981,18	11
SPECIJALNA BOLNICA AKSIS	1.410.342,14	-283.738,94	24
SPECIJALNA BOLNICA DR. NEMEC	3.822.123,67	-362.264,46	40
PRIORA	1.615.482,64	-1.786.659,34	50
*svi podaci su za 2024. godinu, u eurima

Bitno je naglasiti i da su lani tri najuspješnije bolnice u Hrvatskoj po dobiti u prošloj godini, prema trenutačno dostupnim podacima, bile Magdalena, Akromion i Specijalna bolnica Sv. Katarina – sve privatne bolnice, prema podacima CompanyWalla.

Bolnica Magdalena iz Krapinskih Toplica u 2024. je imala dobit od 3,73 milijuna eura, dok su joj prihodi iznosili 31,16 milijuna eura. U 2023. je bilježila dobit od 2,35 milijuna eura i prihode od 22,36 milijuna. Dobit bolnice Akromion lani je iznosila više od 1,08 milijuna eura, a prihodi 11,72 milijuna eura. U godini prije imala je znatno manju dobit, od 660.363 eura, a prihodi su joj iznosili 7,64 milijuna eura. Dobit Specijalne bolnice Sv. Katarina iznosila je više od 1,06 milijuna eura u prošloj godini, a u 2023. 917.338 eura. Prihodi su joj lani iznosili 17,37 milijuna eura, a u 2023. godini 14,03 milijuna eura, podaci su CompanyWalla.

Kada je riječ o državnim bolnicama, gledano po prihodima u 2023. godini, prvi je KBC Zagreb, a zatim su KBC Sestre milosrdnice i KBC Split.

Prema CompanyWallu, KBC Zagreb imao je prihode od 597,18 milijuna eura u 2023. godini i rashode od 590,95 milijuna eura. Istodobno, KBC Sestre milosrdnice imao je prihode od 306,99 milijuna eura i rashode od 312,76 milijuna, dok su prihodi KBC-a Split iznosili 306,63 milijuna eura, a rashodi 300,88 milijuna eura. Podaci o ovim bolnicama za prošlu godinu još nisu objavljeni tako da je moguće da će se poredak kasnije mijenjati.

S obzirom na to da trenutačno nisu dostupni svi podaci, teško je procijeniti kako su dugovi lani utjecali na bolnice, ali je jasno da su potrebne promjene u zdravstvu.