Šest mjeseci nakon američkih i izraelskih napada na Iran, posljedice sukoba i dalje se osjećaju na svjetskim tržištima energije i financijskim tržištima, pokazala je analiza Reutersa.
Cijene nafte snažno su porasle nakon pada proizvodnje u zemljama Perzijskog zaljeva i ograničenja prijevoza kroz Hormuški tjesnac. Barel Brenta nakratko je u travnju premašio 120 dolara, a ove godine u prosjeku iznosi oko 90, u odnosu na približno 70 dolara lani.
Najviše su poskupjela prerađena goriva, posebice dizel, zbog nestašice srednjih destilata, prekida rada ruskih rafinerija nakon ukrajinskih napada te manjeg izvoza iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Početkom sukoba snažno je poskupjelo i mlazno gorivo zbog važnosti zemalja Zaljeva za njegovu opskrbu, no povećanje proizvodnje i izvoza iz američkih rafinerija ublažilo je strahovanja od nestašice.
S približavanjem zime na sjevernoj hemisferi, novi poremećaji u prometu kroz Hormuški tjesnac i mogući problemi s ruskom energetskom infrastrukturom mogli bi dodatno podići cijene lož-ulja i pojačati inflacijske pritiske.
Zastoj u prometu kroz Hormuz otežao je i isporuke gnojiva, važnog za svjetsku poljoprivredu. U kombinaciji sa snažnim vremenskim fenomenom El Niño i novim problemima s izvozom žitarica zbog rata u Ukrajini, to bi moglo dodatno ugroziti poljoprivrednu proizvodnju.
Cijene hrane u srpnju su dosegnule najvišu razinu u više od tri godine, prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi posljedice ovih problema mogle biti još izraženije nadolazećim razdobljima.
FAO, prenosi Hina, upozorava da bi cijene hrane ponovno mogle snažno porasti. Prema procjeni JPMorgana, snažan El Niño mogao bi u najgoroj fazi povećati globalnu inflaciju cijena hrane za oko 0,7 posto.
Posljedice sukoba osobito su snažne u zemljama Perzijskog zaljeva. Izvoz Saudijske Arabije smanjio se deset posto između prvog i drugog tromjesečja.
JPMorgan procjenjuje da je prodaja nekretnina u Dubaiju pala 70 do 80 posto, dok Oxford Economics očekuje da će se katarsko gospodarstvo ove godine smanjiti gotovo 30 posto zbog štete na plinskom postrojenju Ras Laffan.
Imovina koja se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima, poput visokokvalitetnih državnih obveznica, zlata i dolara, nije dosljedno ispunila tu ulogu.
Dolar je od početka sukoba ojačao 1,4 posto u odnosu na vodeće svjetske valute, no analitičari ističu da je tome velikim dijelom pridonijelo slabljenje japanskog jena.
Pročitajte još:
Američke državne obveznice, koje tradicionalno imaju važnu ulogu u ulagačkim portfeljima, izgubile su 3,5 posto na osnovi ukupnog prinosa jer je viša inflacija smanjila očekivanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD-u.
Cijena zlata od početka sukoba do srpnja pala je gotovo 25 posto, nakon što se od 2022. više nego utrostručila zbog zamrzavanja ruskih deviznih rezervi nakon invazije na Ukrajinu. U kolovozu je pak ponovno porasla više od 15 posto zbog novih strahovanja od slabljenja vrijednosti dolara.
