MOL Grupa i Državna naftna kompanija Republike Azerbajdžana (SOCAR) potpisale su ključne uvjete za sklapanje ugovora o istraživanju, razvoju i podjeli proizvodnje ugljikovodika na novom kopnenom istražnom području u regiji Shamakhi-Gobustan u Azerbajdžanu.
Taj sporazum, kako je priopćeno iz te tvrtke, nadovezuje se na Memorandum o razumijevanju potpisan u rujnu prošle godine, kojim su MOL Grupa i SOCAR izrazili spremnost za razmatranje dodatnih mogućnosti suradnje u istraživanju ugljikovodika u regiji Shamakhi-Gobustan.
Potpisivanje označava daljnji korak u produbljivanju strateškog partnerstva između dviju kompanija. Sporazum su, u sklopu Baku Energy Foruma, potpisali predsjednik i glavni izvršni direktor MOL Grupe, Zsolt Hernádi i predsjednik SOCAR-a, Rovshan Najaf.
“Sporazum dodatno osnažuje i gospodarske odnose između Azerbajdžana i Mađarske, koje podržavaju izvrsni diplomatski odnosi. Naš odobalni projekt — Azeri-Chirag-Gunashli (ACG) — već sada predstavlja kamen temeljac MOL-ovih međunarodnih operacija, doprinoseći energetskoj sigurnosti srednje Europe i prilagodljivosti našeg regionalnog rafinerijskog sustava. Uvjeren sam da će zajednički istražni projekt u regiji Shamakhi-Gobustan biti vrijedan dodatak našemu međunarodnom portfelju proizvodnje nafte i plina te ključan element u osiguravanju opskrbe energijom za srednju Europu. Novi projekt osigurava nam fleksibilnost — moći ćemo odlučiti hoćemo li ovdje proizvedenu naftu prodati ili transportirati na MOL-ova ključna tržišta i doprinijeti sigurnosti opskrbe energijom”, izjavio je Zsolt Hernádi, predsjednik i glavni izvršni direktor.
Prema dogovorenim okvirima, MOL bi u projektu imao ulogu operatera i nositelja 65 posto vlasničkog udjela, dok bi SOCAR zadržao preostalih 35 posto. Zaključenje sveobuhvatnog ugovora o istraživanju, razvoju i podjeli proizvodnje podložno je dodatnim pregovorima i regulatornim suglasnostima.
MOL Grupa prisutna je u Azerbajdžanu od 2020. godine, kad je stekla 9,57 posto udjela u naftnom polju Azeri-Chirag-Gunashli (ACG), jednom od najvećih svjetskih nalazišta nafte, kao i udio od 8,9 posto u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC), koji sirovu naftu transportira do sredozemne luke Ceyhan u Turskoj.
Ovi udjeli predstavljaju 14 posto ukupne proizvodnje MOL Grupe i 25 posto ukupnih rezervi zaključno s 2024. godinom.
Naftovod BTC ima veliku ulogu u opskrbi rafinerija MOL Grupe u srednjoj i istočnoj Europi. Do danas je putem BTC-a i pomorskog prijevoza u MOL-ove rafinerije — uključujući Slovnaft u Bratislavi i INA-inu rafineriju u Rijeci — dopremljeno 15 milijuna barela sirove nafte iz polja ACG.
Prošle godine je MOL potpisao sporazum o razvoju rezervi plina u Azerbajdžanu na polju ACG, gdje se vjeruje da u ležištima postoji oko 12 milijardi kubičnih metara plina.
Otprilike u isto vrijeme su PPD i Met Grupa potpisali ugovore sa SOCAR-om o kupnji plina za hrvatske potrošače. “PPD nastavlja biti vodeći uvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) preko terminala na otoku Krku, ali koristi i prilike za daljnju diverzifikaciju svojega portfelja s pouzdanim partnerima”, poručili su iz PPD-a u rujnu.
Pročitajte još:
Kad je riječ o daljnjoj bilateralnoj suradnji Hrvatske i Azerbajdžana, prošle godine je premijer Andrej Plenković sudjelovao na konferenciji o klimatskim promjenama COP29 u Bakuu. Veleposlanik Republike Azerbajdžan tim je povodom za naš mjesečnik izjavio: “Bilateralni odnosi između Azerbajdžana i Europske unije (EU) temelje se na načelima jednakopravnog partnerstva, međusobne koristi i zajedničkog interesa, kao i na povijesno važnom bilateralnom angažmanu u gospodarskom sektoru poduprtom strateškim sporazumima. Azerbajdžan je strateški energetski partner za EU, koji trenutačno opskrbljuje oko 4,3% naftnih uvoznih količina EU. Južni plinski koridor je strateška inicijativa za dovod plina iz Kaspijskog mora na europska tržišta, i ključni alat za povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Europi. Azerbajdžan doista igra važnu ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti Europe. Također postoje izgledi za obnovu ugovora nakon 2027. godine, jer je malo vjerojatno da će potražnja za energijom u Europi opasti, što odgovara socioekonomskim ciljevima oba partnera. Veći izvoz plina iz Azerbajdžana u EU promijenit će energetski zemljovid Europe i šireg Kavkaza. To je u skladu s ciljem EU da diverzificira opskrbu energijom kako bi poboljšala svoju energetsku sigurnost.”
