Kako će Vlada u dvije godine povećati obrambeni proračun za više od dvije milijarde eura?

Premijer Andrej Plenković u petak je najavio značajan rast hrvatskog proračuna za obranu idućih godina. Obrambeni proračun Hrvatske je, prema Plenkovićevim riječima, 2016. godine iznosio oko 540 milijuna eura, a Vlada ga planira u sljedeće dvije godine upeterostručiti, na 2,75 milijarde eura s ciljem da modernizira vojnu opremu i u potpunosti prijeđe na zapadnu tehnologiju.

Krajem 2024. ministar obrane Ivan Anušić potpisao je predstavnikom tvrtke Baykar ugovor nabavi šest modernih, naoružanih besposadnih letjelica Bayraktar TB2, vrijednosti 67 milijuna eura (bez PDV-a), a turski dronovi će u operativnoj uporabi Hrvatske vojske biti do kraja rujna 2025. godine. Sredinom studenog prošle godine najavljeno je i da Hrvatska vojska kupuje i osam raketnih sustava HIMARS, vrijednih gotovo 290 milijuna dolara, a isporuka sustava planira se 2028. godine.

Time Hrvatska kao članica Europsku uniju (EU) slijedi politiku Unije koja je donijela novi paket financiranja obrane vrijednog 150 milijardi eura, zabrinute da SAD vođene Donaldom Trumpom više neće biti garant europske sigurnosti. Plan za povećanje potrošnje Europske komisije predviđa ublažavanje pravila EU-a o deficitu javnih financija zemalja članica čime bi planira osigurati 650 milijardi, dok bi se oko 150 milijardi eura financiralo u obliku pozajmica državama članicama.

Još nije poznato kako hrvatska Vlada planira financiranje enormnog povećanja vojnog proračuna, no može se pretpostaviti da će slijediti logiku proračunske preraspodijele, povećanja javnog duga i korištenjem pozajmica iz EU paketa.

Na europskoj razini već je došlo do promjena u gospodarski najjačoj članici, Njemačkoj, koja je u ožujku napravila povijesni zaokret i ukinula ustavna ograničenja zaduživanja i tako omogućila novoj njemačkoj vladi da se idućih godina zaduži za više od bilijun eura za troškove obrane, infrastrukture i zaštite klime. Njemačka je najavila stvaranje posebnog fonda za infrastrukturu od 500 milijardi eura, kao i posebnog fonda za obranu koji je financijski neograničen. Osim toga, planira se u njemački ustav unijeti obveza da Njemačka postane klimatski neutralna do 2045. godine, zatim uložiti 100 milijardi eura u klimatske projekte.

Njemačka je time napravila dramatičan zaokret u dugogodišnjoj fiskalnoj politici štednje i suzdržavanja od potrošnje, što bi moglo imati golem utjecaj na cijelu (EU), uključujući i Hrvatsku kojoj je Njemačka najvažniji vanjsko-trgovinski partner. Ogroman financijski paket Njemačke, prema londonskom Economistu, predstavlja više od samog početka deficitarne potrošnje za obranu. Kako ističu, to je „početak novog europskog modela rasta“.

Očekuje se da će vojno-obrambeno trošenje značajno porasti u svim državama članicama EU u sljedeće dvije godine, što bi moglo ima pozitivan učinak na rast BDP-a, ali pitanje je u kojoj mjeri. Vojna potrošnja u eurozoni činila je 1,8 posto BDP-a u 2024., a analitičari Goldman Sachs Researcha očekuje da će porasti na 2,4 posto do 2027. godine. Njihova osnovna pretpostavka je da će EU postupno povećati svoje godišnje vojno-obrambeno trošenje za oko 80 milijardi eura do 2027. godine, što je otprilike 0,5 posto BDP-a. Ekonomski učinak vojno-obrambenog trošenja ovisi o vrsti trošenja i o tome je li uvoz ili lokalna proizvodnja.

Goldman Sachs Research procjenjuje da će dodatno trošenje za obranu imati fiskalni multiplikator od 0,5 tijekom dvije godine. To znači da će svaki dodatni izdatak od 100 eura za obranu povećati BDP za oko 50 eura. Da bi se dostigao cilj od 2,5 posto BDP-a za obranu, eurozona mora povećati trošenje za dodatnih 0,6 posto BDP-a godišnje. Prognoza se temelji na pretpostavci da se uvoz vojnih opskrba postupno smanjuje (i zamjenjuje domaćim proizvodima) i da se veća potrošnja u početku usmjerava na opremu i infrastrukturu.

Europa bi mogla imati koristi od povećanog vojno-obrambenog trošenja, iako pozitivan učinak može biti ograničen na mali broj sektora. Ako sredstva budu usmjerena prema domaćoj proizvodnji, tehnološkom razvoju i proširenju lanca snabdijevanja, ekonomski koristi mogu biti značajne, smatraju analitičari Allianza. Povećana nabava, pod uvjetom da je usmjerena na europsku industriju, a ne na inozemnu kao što je sada slučaj, mogla bi oživjeti sektor avioindustrije, teške mehanike, metala i elektronike.

Sektori metala i kemikalija također će doživjeti povećanu potražnju za čelik, aluminij i kompozite, dok bi napredne tehnološke tvrtke u avio-industriji, poluvodičima i cyber sigurnosti mogle imati koristi od obrambeno-tehničkih i istraživačkih troškova. Analitičari procjenjuju da bi i građevinarstvo moglo imati koristi od infrastrukturnih projekata kao što su proširenja baza, nadogradnje zračnih luka i modernizacija pomorskih luka, dok će transportne i logističke usluge možda imati umjerene dobitke zbog povećane vojne pokretljivosti i aktivnosti raspoređivanja.

Nasuprot tome, potrošački sektori će imati minimalan neposredni učinak, dok će se zdravstvo, ističu u Allianzu, možda suočiti s proračunskim kompromisima ako trošenje za obranu dovede do fiskalne realokacije. U cjelini, pozitivan poticaj za potražnju u navedenim sektorima i njegove sporedne učinke mogli bi smanjiti insolventnosti u Europi za -0,4 i -1,0 postotna boda, čime bi se spasilo oko 3700 tvrtki, navode u Allianzu.

Bum u vojnoj potrošnji u Europi već je podigao obrambene kompanije do razina da su njihove tržišne kapitulizacije usporedive s najvećim proizvođačima luksuzne robe. Povijesno gledano, obrambeni sektor se smatrao niskoprofitabilnim, no sada je postao područje s visokim potencijalom rasta, a investitori kupuju dionice brže nego što analitičari stižu prilagoditi ciljne cijene. Prema podacima Goldman Sachsa, predviđena valuacija košarice europskih obrambenih dionica naglo je porasla posljednjih tjedana, dosegnuvši prosječan P/E europskih luksuznih proizvođača.

Dionice njemačkog proizvođača tenkova i streljiva, Rheinmetall AG-a, gotovo su se udvostručile od početka 2025. godine. To je dovelo do rekordnog povećanja predviđene valuacije kompanije, koja se sada nalazi između tržišnog lidera luksuza, LVMH-a, i Hermèsa, proizvođača kultnih Birkin torbica, izvještava Bloomberg. Europa je pokrenula i prvi burzovni fond, WisdomTree Europe Defence Ucits ETF, koji se fokusira isključivo na europski obrambeni sektor. ETF portfelj uključuje 20 europskih proizvođača civilne i vojne opreme, obrambene elektronike i svemirske tehnologije. Fond ne ulaže u tvrtke koje sudjeluju u razvoju međunarodno zabranjenog oružja, poput kasetnog streljiva i protupješačkih mina.

Na hrvatsko gospodarstvo veliki utjecaj bi mogao imati ne samo očekivani rast europskog ulaganja u obranu, nego još i više velika ulaganja u Njemačkoj, kao vodećem trgovinskom partneru Hrvatske. Hrvatska je u Njemačku 2023. izvezla 2,58 milijardi dolara, što je 12 posto ukupnog izvoza Hrvatske. U prvih devet mjeseci prošle godine hrvatske kompanije su na njemačko tržište izvezle roba za 2,1 milijardu eura. Zbog očekivanog vala investicija u njemačkoj ekonomiji, ne samo u vojnu industriju, profitirati bi mogle i hrvatske tvrtke, prije svega industrijske i građevinske.

„U ovom trenutku prerano je dati specifičnu procjenu koliko će to utjecati na pojedine hrvatske tvrtke. To će ovisiti o spremnosti samih tvrtki da odgovore na izazove, odnosno da u relativno kratkom roku osiguraju dovoljno inputa za proizvodnju te na vrijeme sklope strateška partnerstva. Valja imati na umu kako će se brojne kompanije diljem svijeta pokušati uključiti i profitirati od nadolazećeg vala naoružanja“, smatra Mate Jelić, makroekonomski analitičar Erste banke.

Najveće koristi bi mogle imati građevinska industrija, s velikim alociranim iznosima za modernizaciju transportne, energetske i digitalne infrastrukture, a zatim i proizvođači vojne opreme i tehnologija. U energetskom sektoru naglasak je na obnovljivim izvorima energije i modernizaciji elektroenergetskih mreža, tako da bi i hrvatska poduzeća koja se bave proizvodnjom obnovljive energije i proširenjem mreža mogle imati koristi. Što se tiče same vojne industrije Hrvatska je veliki neto izvoznik oružja, posebno pištolja u kojima sudjeluje čak s 6,3 posto ukupnog svjetskog izvoza u 2023., prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Koliko Hrvatska izvozi ukupno oružja prati Ministarstvo gospodarstva koje je zaduženo i za izdavanje dozvola. Prema podacima tog ministarstva Hrvatska je od 2019. do kraja 2023. izvezla oružja u ukupnoj vrijednosti od 619,9 milijuna eura, a uvezla 101,4 milijuna eura.