Tema smanjenja ugljičnih emisija i borbe protiv klimatskih promjena prožima globalnu političku i ekonomsku scenu već niz godina i premda načelno postoji suglasje da je potrebno smanjivati ugljični otisak, uz iznimke poput Donalda Trumpa, stvari ne idu tim smjerom poželjnom brzinom.
Jedna od stvari koje je teško promijeniti je činjenica da se najbogatiji pojedinci, takozvani superbogataši, nastavljaju ponašati kao da se sve to njih ne tiče i troše ugljične kredite brže no bilo tko drugi na svijetu.
Pritom udruge za zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena nastoje izboriti zabranu ugljično intenzivnih luksuznih proizvoda i veće oporezivanje profita od fosilnih goriva kao i oporezivanje bogatih, no i taj pritisak na vlade teško donosi pomake.
Najnovija analiza međunarodne udruge nevladinih organizacija Oxfam pokazuje da je najbogatijih jedan posto ljudi na svijetu samo u prvih 10 dana 2026. godine već potrošilo svoj godišnji ugljični proračun. To znači da su prekoračili količinu emisija koja je dopuštena kako globano zagrijavanje ne bi prešlo razinu od 1,5 stupnja celzija.
Štoviše, prema istoj analizi, 0,01 posto najbogatijih na svijetu je tu ugljičnu granicu prešlo unutar prva 72 sata u novoj godini. Superbogati bi do 2030. morali srezati svoje emisije za 97 posto kako bi bili u skladu s obvezujućim ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma.
Pa, kako najbogatiji utječu na klimu?
Oni su dugo vremena već izloženi kritikama zbog neobzirnog korištenja privatnih zrakoplova i superjahti, no Oxfam navodi kako njihov luksuzni način života nije jedini problem.
Najbogatiji pojedinici i njihove korporacije također drže nesrazmjernu moć i utjecaj te mnogi od njih ulažu u industrije koje su istodobno najveći svjetski zagađivači.
Na zadnjem klimatskom samitu u Brazilu broj lobista iz svjetskih tvrtki koje se bave fosilnim gorivima bio je veći no broj ljudi u izaslanstvu bilo koje zemlje osim onoga zemlje domaćina.
“Golema moć i bogatstvo superbogatih pojedinaca i tvrtki dopušta im da ostvare nepravedan utjecaj na vođenje politika i tako razvodne klimatske pregovore”, prenosi Euronews riječi Nafkote Dabi koja je u Oxfamu zadužena za klimatsku politiku.
U prosjeku svaki milijarder posjeduje portfelj tvrtki koje proizvode 1,9 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje.
Oxfam predviđa da će emisije tog jednog postotka najbogatijih nastale u samo jednoj godini dovesti do 1,3 milijuna smrti povezanih s vrućinom do kraja stoljeća te proizvesti značajnu ekonomsku štetu u zemljama s niskom i niže srednjom razinom dohotka. Do 2050. ti gubici bi mogli iznositi i do 37 bilijuna eura.
Onda, što je činiti i može li se nešto učiniti?
Oxfam poziva vlade da povećaju poreze na bogataše i da ih na taj način barem prisile da plate za prekomjerne emisije. Po procjeni te organizacije, samo u prvoj godini porez na zagađivanje na 585 tvrtki koje se bave naftom, plinom i ugljenom donio bi i do 400 milijardi dolara (343,5 milijardi eura). To je, kako se navodi, razmjerno klimatskoj šteti prouzročenoj u slabije razvijenim područjima Zemlje koja su neproporcionalno snažnije pogođena klimatskim promjenama.
Pročitajte još:
Također, prijedlog je uvesti “kazneno” oporezivanje ugljično intenzivnih luksuznih proizvoda kao što su zrakoplovi i jahte.
Naime, ugljični otisak jednog superbogatog Europljanina uslijed jednotjednog korištenja tih vrsta prijevoza jednak je cjeloživotnom ugljičnom otisku osobe koja spada među jedan posto najsiromašnijih na svijetu.
“Uvijek i uvijek iznova istraživanja pokazuju da postoji za vlade jasan i jednostavan put prema drastičnom smanjenju ugljičnih emisija i nejednakosti, a to je oporezivanje najbogatijih zagađivača”, istaknula je Dabi.
