Jaz u mirovinama između muškaraca i žena u Europi se smanjuje, no još uvijek vrlo izražen

Jaz među spolovima u Europi u iznosu mirovina veći je no taj jaz u plaćama, a u nekim zemljama prelazi 30 posto. Prema podacima Eurostata, žene u prosjeku zarađuju 12 posto manje no muškarci, a analiza Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje da je kod mirovina jaz u prosjeku 22 posto, pri čemu u nekim državama prelazi i 35 posto.

U 2024. godini je jaz između muškaraca i žena u mirovinama varirao između šest posto u Estoniji i 37 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prosjek za članice OECD-a je 23 posto. Podsjetimo, Hrvatska nije članica OECD-a, ali je u završnoj fazi pregovora za ulazak u tu organizaciju razvijenijih gospodarstava.

Razlike u mirovinama nadilaze 30 posto u više europskih zemalja, a to su osim Ujedinjenog Kraljevstva još i Nizozemska, Austrija, Luksemburg, Belgija, Švicarska i Irska. U Nizozemskoj i Austriji je 36 posto, a u Belgiji i Švicarskoj 31 posto.

Najniže razine zabilježene su u Estoniji, na Islandu, u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji i Danskoj, a brojka je 10 posto ili niže. U Sloveniji je, recimo, 10 posto jednako kao i u Češkoj i Danskoj.

Kad se pogledaju najveća europska gospodarstva, najveće su razlike u Španjolskoj i Italiji od po 29 posto. U Francuskoj je brojka 27 posto, a u Njemačkoj 26 posto.

Za Hrvatsku OECD nije naveo postotni podatak, no specijalizirani portal Mirovine.hr u trećem kvartalu prošle godine objavio je podatak prema kojemu žene u prosjeku primaju 96 eura nižu mirovinu no muškarci. Prosjek za žene je 555 eura, a za muškarce 651 euro. Razlog je što žene imaju u prosjeku dvije i pol godine kraći mirovinski staž, žene imaju češće prekide u radnom stažu, a i porodiljni dopusti negativno djeluju na iznos mirovine.

Hrvatska Vlada je, kako bi donekle kompenzirala situaciju za žene, uvela od sredine prošle godine dodani radni staž po djetetu od 12 mjeseci koji je prvotno iznosio šest mjeseci od uvođenja te mjere 2019. godine.

“Spolni jaz u mirovinama je u velikoj mjeri odraz majčinstva jer se on počinje otvarati kada žena zasnuje obitelj”, kazala je za Euronews Alexandra Niessen-Ruenzi sa sveučilišta u Mannheimu.

Mnoge žene, naime, smanje broj radnih sati kako bi skrbile o djeci i to smanjuje aktualne prihode i buduću mirovinu. Efekt je također kraća karijera što ženama ostavlja manji raspoloživi dohodak za investiranje u privatne mirovinske fondove.

Niessen-Ruenzi navodi kako razlike među zemljama odražavaju i stereotipne obrasce u kućanskim obvezama i skrbi za djecu.

Konzervativnije države blagostanja kao Njemačka imaju visoke stope rada žena sa skraćenim radnim vremenom, duljim prekidima u karijeri za žene i zajedničkim oporezivanjem kućanstava, a to sve povećava konačan jaz.

Nordijske i neke zemlje u srednjoj i istočnoj Europi iskazuju manji jaz jer radni ciklus žena je sličniji onome muškaraca, prilično je široko dostupna društvena usluga skrbi za djecu te mirovinski sustav uključuje više redistributivnih značajki za razdoblje skrbi o djeci.

Ipak, generalno napretka ima jer je u europskim zemljama prosječan jaz smanjen s 28 posto u 2007. na 22 posto u 2024. Najveći napredak ostvaren je u Sloveniji, Njemačkoj i Grčkoj gdje je razlika smanjena za više od 15 postotnih bodova.

Jaz je smanjen za više od 10 postotnih bodova u tom razdoblju u Norveškoj, Portugalu, Turskoj i Luksemburgu. U Sloveniji je pao s 28,3 posto na 9,7 posto. U Njemačkoj, primjerice, sa 42,8 na 25,8 posto.

“Smanjenje razlika između muškaraca i žena na tržištu rada predvodi smanjenje jaza u mirovinama, no potrebno je vrijeme da bi se promjene odrazile na iznose mirovina”, navodi izvješće OECD-a za prošlu godinu.

Od 27 zemalja jaz je povećan u samo tri zemlje, i to za dva postotna boda. To su Austrija, Estonija i Belgija. Estonija ipak ostaje zemlja s najmanjim ukupnim jazom od 5,6 posto iako je 2007. bio 3,8 posto.