U 2022. godini javna potrošnja na obrazovanje od predškolske do tercijarne razine, u Europskoj uniji činila je 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ta brojka predstavlja smanjenje od 0,3 postotna boda u odnosu na prethodnu 2021. godinu, pokazuju podaci Europskog ureda za statistiku, Eurostata ali i smanjenje od 0,4 postotna boda u odnosu na 2020. godinu ili pet posto.
Prilikom ispitivanja potrošnje na različitim obrazovnim razinama, kako je definirano Međunarodnom standardnom klasifikacijom obrazovanja (ISCED), najveći udio potrošnje na obrazovanje dodijeljen je tercijarnom obrazovanju, i to u iznosu od 1,2 posto BDP-a, a najmanji predškolskom obrazovanju – 0,6 posto.
Najviša razina javnih izdataka za obrazovanje u odnosu na BDP među zemljama EU zabilježena je u Švedskoj (6,9 posto), zatim u Belgiji (6,2 posto) i Finskoj (5,9 posto). Najniže razine zabilježene su u Rumunjskoj (2,9 posto), Hrvatskoj (3,1 posto) i Grčkoj (3,4 posto).
No, učenje stranih jezika nikada nije bilo važnije. Najnoviji podaci Europske komisije i Eurostata pokazuju da škole stranih jezika uživaju sve veću popularnost, pri čemu se najviše traže tečajevi engleskog jezika, dok istodobno raste interes i za učenjem drugog ili trećeg jezika.
Prema Eurobarometru iz svibnja 2024., čak 86 posto građana EU smatra da bi svatko trebao govoriti barem jedan strani jezik, dok 69 posto drži da je poznavanje više jezika izuzetno korisno. Ta se stavka posebno ističe među mladima: u dobnoj skupini od 15 do 24 godine čak 79 posto ispitanika može se služiti barem jednim stranim jezikom.
Engleski jezik je apsolutno dominantan – u školama diljem Europske unije uči ga 96 posto učenika srednjih škola, a sve više se podučava i na osnovnoškolskoj razini. Prema podacima Eurostata iz 2022., 60,7 posto učenika u nižem srednjem obrazovanju učilo je najmanje dva strana jezika, dok je u osnovnim školama taj postotak još uvijek relativno nizak – samo 6,5 posto.

Ipak, postoje velike razlike među državama. Primjerice, u Luksemburgu više od 80 posto učenika osnovnih škola uči dva i više jezika, dok se u Finskoj, Italiji i Grčkoj taj udio kreće oko 96 do 98 posto u nižim razredima srednjih škola. Učenici najčešće biraju engleski, španjolski, njemački i francuski kao strane jezike koje žele učiti.
Privatne ali i javne škole jezika sve su traženije, a brojne države razvijaju posebne jezične obrazovne programe. U Španjolskoj, primjerice, postoji državna mreža Escuelas Oficiales de Idiomas, koja nudi raznolike tečajeve jezika za odrasle, a slični modeli šire se i u drugim državama članicama.
Osim formalnog obrazovanja, porast zanimanja za učenjem jezika bilježe i online platforme te ljetni intenzivni tečajevi. Sve veći broj Europljana prepoznaje učenje jezika kao ulaganje u osobni razvoj, međunarodnu zapošljivost i kulturno razumijevanje.

Prema analizi portala Statista, škole jezika najviše polaznika upisuju u tečajeve engleskog jezika, ali se sve više traže i programi za napredni španjolski i poslovni njemački. Uz to, interesi se šire i prema jezicima poput talijanskog, portugalskog i čak mandarinskog kineskog.
Hrvatska u vrhu EU po znanju stranih jezika: Gotovo tri četvrtine odraslih govori barem jedan strani jezik
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji se odnose na 2022. godinu, čak 72,7 posto odraslih osoba u Hrvatskoj govori barem jedan strani jezik, dok 25,6 posto zna dva jezika, a 5,4 posto govori tri ili više jezika. Najveći udio višejezičnih govornika bilježi se među mlađom populacijom od 25 do 34 godine s višim obrazovanjem, kao i među odraslima s visokom stručnom spremom.
Hrvatska se i na razini školskog obrazovanja ističe kao jedna od najjačih članica Europske unije po zastupljenosti stranih jezika u nastavi. U osnovnim školama 99,9 posto učenika uči barem jedan strani jezik, dok oko 20 posto učenika uči dva ili više jezika. U srednjim školama, posebice u jezičnim gimnazijama, broj učenika koji usvajaju dodatne jezike još je veći.
Engleski jezik uvjerljivo dominira i u hrvatskom obrazovnom sustavu i obvezan je već od prvog razreda osnovne škole. Njemački jezik pohađa oko 20 posto osnovnoškolaca, dok ga u srednjim školama uči 30 do 35 posto učenika, često kao dodatni jezik. Talijanski i francuski zastupljeni su u manjem udjelu – između četiri i pet posto – ali su česti u školama specijaliziranima za jezike i turističkim usmjerenjima.
U srednjim školama, posebice u jezičnim gimnazijama, ističe se naglasak na višejezičnost kroz obvezno učenje dvaju ili više jezika, često uz dodatne jezične radionice i međunarodnu suradnju.
Pod kategorijom obrazovanja koje nije definirano razinama školovanja, obuhvaćen je niz aktivnosti i edukacija koje odgovaraju različitim potrebama građana – od pomoći u učenju do osobnog razvoja. U ovoj skupini djelatnosti nalaze se privatna poduka i pomoć u učenju, namijenjena učenicima i studentima svih uzrasta, pripremni tečajevi za polaganje stručnih ispita i stjecanje profesionalnih kvalifikacija, tečajevi stranih jezika i konverzacijskih vještina, računalna poduka, praktične radionice te edukacije vezane uz svakodnevni život.
Uz to, ova djelatnost po NKD 2025 obuhvaća i specijalizirane obuke za spasioce i preživljavanje u prirodi, trening javnog govorništva i brzog čitanja, te edukacije stručnih instruktora i mentora u različitim područjima, izuzev sporta, umjetnosti i vožnje.

Ove obrazovne aktivnosti često organiziraju privatni edukacijski centri, udruge, poduzeća i samostalni edukatori, a ciljaju na razvoj praktičnih vještina, cjeloživotno učenje i podizanje kvalitete života.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, prema ostvarenoj dobiti u Hrvatskoj, u ovoj djelatnosti u dijelu koji se odnosi na edukacije i učenje, ističu se tvrtke Osobni razvoj d.o.o. iz Splita, Love Carpe Diem d.o.o. te Ustanova CTZ.
Tvrtka Osobni razvoj d.o.o. iz Splita, specijalizirana za organizaciju tečajeva, treninga i savjetovanja iz područja osobnog i profesionalnog razvoja. Tvrtka je ostvarila značajan financijski rast do 2024. te se zahvaljujući AA+ bonitetu smatra stabilnim i pouzdanim partnerom.
U 2024. godini, tvrtka je ostvarila ukupne prihode u iznosu od 813.797,73 eura, dok je ostvarena dobit iznosila 320.717,84 eura. U 2023. godine, pokazuju podaci CompanyWalla, tvrtka je ostvarila prihode od 156.361,60 eura dok je ostvarena dobit od 10.829,65 eura.
Za jednog zaposlenika isplaćena je prosječna mjesečna bruto plaća u iznosu od 1.361,88 odnosno 903,86 eura u neto iznosu u 2024. godini.

Tvrtka Love Carpe Diem d.o.o., registrirana na području općine Barilović u Kosijersko Selu, također je u 2024. godini ostvarila značajnu dobit.
Tvrtka se bavi edukacijama u turizmu te pružaju profesionalne, proaktivne i višejezične timove zabavljača i razvijaju najinovativnije programe za sve vrste destinacija.
Svake godine, kako navode na svojim službenim stranicama, razvijaju programe i proizvode za sve interesne, dobne i jezične strukture gostiju.
Prema podacima CompanyWalla, u 2024. godini ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 7.825.361,14 eura dok je ostvarena dobit iznosila 192.719,34 eura. Tvrtka je u 2024. godini zapošljavala 178 djelatnika a prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća iznosila je 1.942,77 eura odnosno u neto iznosu 1.306,70 eura.
Godinu dana ranije, tvrtka je ostvarila prihode u iznosu od 6.176.497,03 eura te prihode u iznosu od 302.487,76 eura.

Ustanova za cjeloživotno obrazovanje CTZ iz Zagreba nastavlja tradiciju Visoke škole za sigurnost u području cjeloživotnog obrazovanja. Kontinuirano prateći tržišta rada i kreiranje programa koji proizlaze iz njegovih potreba, osiguravaju svojim polaznicima stjecanje novih znanja potrebnih za obavljanje poslova, napredovanje i zapošljavanje, navode na službenim stranicama.
U 2024. godini, ova je tvrtka ostvarila ukupne prihode u iznosu od 701.410,35 eura dok je ostvarena dobit iznosila 156.269,46 eura. Ova je ustanova zapošljavala i osam djelatnika, prema podacima CompanyWalla, a prosječna isplaćena bruto mjesečna plaća iznosila je 1.582,32 eura ili u neto iznosu 942,99 eura.
U 2023. godini, ova je ustanova za cjeloživotno obrazovanje imala prihode od 460.245,51 eura dok su prihodi iznosili 87.574,63 eura.
Pročitajte još:
A da su edukacije u svim sferama itekako zanimljive kako u EU tako i u Hrvatskoj, dokazuje i tvrtka Heli Center Toplice d.o.o., Centar za obuku zrakoplovstva, koja se također našla na našoj listi. Ovaj je centar specijaliziran za obuku posade helikoptera i tehnološkog osoblja, kapaciteta 300 pripravnika godišnje te je ekskluzivni centar u Europi u kojem su instalirani HCT simulatori za helikoptere Mi-17-1 V i Mi-171. Ovi simulatori trenutačno nude najrealnije iskustvo i namijenjeni su početnoj, ponavljajućoj i stručnoj obuci letačkih posada u skladu s EASA propisima i važećim standardima.
Tvrtka je u 2024. godini, pokazuju podaci CompanyWalla, ostvarila ukupne prihode u iznosu od 1.048.647,00 eura dok je ostvarena dobit iznosila 240.190,99 eura. Imali su devet djelatnika a prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća iznosila je 1.921,93 eura odnosno u neto iznosu 1.203,25 eura.