Jančo: Na tržištu već godinama nema dovoljno domaćeg mesa, kineske carine utječu i na nas

Sezona pripreme svinjskog mesa za zimu ili kolinje obično počinje u zimskim mjesecima, studenom ili prosincu, ali je upitno kako će ove godine izgledat, s obzirom na afričku svinjsku kugu (ASK), koja je imala negativan utjecaj na svinjogojce u Hrvatskoj. Ova bolest dovela je do manjeg broja svinja pa se očekuje i da bi cijene svinjetine mogle rasti.

Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije, za naš portal pojašnjava probleme i trenutačnu situaciju te što najviše muči uzgajivače svinja.

“Afrička svinjska kuga uzela je svoj danak u našim krajevima. Napravljena je depopulacija svinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji i dijelovima Brodsko-posavske županije. Sada se radi repopulacija, ali sigurno taj broj neće dosegnuti one brojke koje su bile prije pojave ASK-a”, rekao je Jančo za Financije.hr.

Istaknuo je da naše tržište svinja ne postoji, nego se klaoničke i mesne industrije oslanjaju na njemačku burzu svinja i da je sada tamo cijena svinjetine u padu u odnosu na proteklo razdoblje. No, ne znači da će to tako ostati.

“Moramo razlikovati svinje koje idu u mesnice i one koje idu u preradu za suhomesnate proizvode. Proizvodnja svinja većih klaoničkih težina, koje se prerađuju za suhomesnate proizvode, je nešto veća jer su i troškovi proizvodnje svinjskog mesa veći. Tu imamo disbalans. Svinje većih klaoničkih težina koštaju od 2,5 do tri eura po kilogramu, a svinje manjih klaoničkih težina koštaju od 1,5 do 1,6 eura po kilogramu”, kazao nam je predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije.

Objasnio je da već godinama nemamo dovoljno domaće svinjetine na tržištu pa se uvozi iz zemalja Europske unije i sukladno tome se cijena bazira na onoj koja je u EU, prvenstveno na njemačkoj burzi. Međutim, kaže da burza ne prepoznaje veće klaoničke težine, a to su svinje od 160 i više kilograma. Takve svinje se onda uglavnom prodaju na domaćem tržištu, osim malog dijela koji se izvozi za Italiju za proizvodnju pršuta.

“Niz je faktora koji su utjecali na to da na našem tržištu već godinama nema dovoljno domaćeg mesa. Populacija uzgajivača je svake godine sve starija i teško je motivirati mlade da uđu u takvu proizvodnju koja je uvijek na rubu i uvijek je rizična. Imamo oscilacije u cijeni stočne hrane i ovisimo o godini. Dakle, ovisimo o prinosima i o cijenama, ali i o repromaterijalu te izvoru odojaka. Cijena odojaka varira kod nas, ali i u zemljama EU-a. Kreće se od 45 eura po komadu za odojak do 125 eura po komadu. To su velike oscilacije i teško je nekoga motivirati da uđe u tu proizvodnju, a postojeći svinjogojci se bore s onim što imaju”, ispričao je Jančo.

“Kako bi se pomoglo uzgajivačima svinja treba prepoznati tu proizvodnju i napraviti kvalitetne kalkulacije proizvodnje. Zatim, ako se kroz kalkulacije otkrije da je disbalans u odnosu na prodajnu cijenu, onda netko mora taj dio nadoknaditi. Svinjogojac može jedan ili dva ciklusa raditi s gubitkom, ali sve više od toga znači da je problem u svinjogojcu”, dodao je Jančo.

Naglasio je da je država dobro reagirala, što se tiče otkupa i cijena, kada se pojavio ASK u Hrvatskoj jer su nadoknadili financijski dio gubitaka.

“Ono što je još uvijek problem je da područja u trećoj zoni zbog ASK-a ne mogu prodavati živu stoku izvan te zone. Problem je i niža cijena koju nam klaonice daju. Država je izašla s programom namirenja gubitaka do neke tržišne cijene, ali okolnosti su takve da tržišna cijena na njemačkom tržištu još uvijek nije dostatna da bi se pokrili svi troškovi. Tu treba malo bolje i čvršće odreagirati, ali treba i tjedno pratiti situaciju na burzi, odnosno kakva je ponuda i potražnja te kakvi su troškovi”, smatra.

Još uvijek nitko ne zna hoće li sljedeća godina biti bolja, a to je teško i predvidjeti zbog brojnih faktora na koje svinjogojci ne mogu utjecati.

Trenutačno neizvjesnost vlada u svim sektorima, a Jančo kaže da ga brinu i carine koje se nameću većim zemljama jer mogu utjecati na hrvatske poljoprivrednike.

“Mi smo mali proizvođači, ali ovisimo o velikim proizvođačima. Na tržištu EU-a smo i zemlje koje imaju hiperprodukciju svinjetine, kao što su Španjolska, Njemačka, Danska i Nizozemska, izvoze svinjetinu u treće zemlje. Prema tome, cijena na burzi se formira u odnosu na potražnju u trećim zemljama”, rekao nam je.

“Sada su nametnute carine Kini, koja je dosad uvozila svinjetinu iz EU-a, a ona će zbog toga dati kontracarine što dovodi do viškova svinjskog mesa na europskom tržištu. Ti viškovi će, naravno, završiti kod nas. Neće sigurno ići iz Španjolske u Njemačku nego će se prodavati u zemljama koje nemaju dovoljnu proizvodnju”, zaključio je Jančo.