Jadranska Hrvatska domaća regija s najvećim rastom, većini njemačkih regija BDP pao

Gospodarski rast je u 2024. godini bio zabilježen u 169 europskih regija naspram 2023. godine, dok je u 64 regiije došlo do gospodarskog pada, pokazuju podaci Eurostata.

Regija koja je ostvarila najveći realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) bila je Južno-središnja regija u Bugarskoj gdje je stopa iznosila čak 11,6 posto. Druga po uspješnosti u rastu bila je irska regija Eastern and Midland gdje se nalazi Dublin sa stopom od 8,5 posto. Na trećem je mjestu ponovno bugarska Sjeverno-središnja regija s brojkom od 8,4 posto. Iza njih slijedi Malta koja se vodi kao jedna regija, a godišnji rast je bio sedam posto.

Bugarska se ističe i s regijom koja je zabilježila najveći pad BDP-a, i to čak od 12,7 posto, a radi se o Jugoistočnoj regiji.

U Irskoj su također osjetne razlike na regionalnoj razini jer je europska regija s drugim najvećim padom BDP-a bila Južna regija s negativnom brojkom od 5,5 posto. Treća je francuska prekomorska regija La Reunion gdje je BDP pao 3,7 posto. Na četvrtom i petom mjestu su Zapadna regija u Irskoj i Koruška u Austriji s padom BDP-a od 3,6 posto.

U Hrvatskoj je najvišu stopu rasta imala Jadranska Hrvatska čiji je BDP u odnosu na 2023. porastao 4,9 posto. Na drugom mjestu je grad Zagreb gdje je gospodarski rast u 2024. iznosio 4,1 posto. Sjeverna Hrvatska je imala godišnji rast od 2,3 posto, a Panonska Hrvatska od 2,9 posto.

U Sloveniji je Istočna Slovenija imala rast od 2,2 posto, a Zapadna Slovenija od 1,4 posto.

Ima podataka i za neke regije u zemljama kandidatima, pa je tako glavni grad Srbije Beograd ostvario jednako kao i Zagreb rast od 4,1 posto, a Crna Gora koja se, isto kao Malta, vodi kao jedna regija od 3,2 posto.

Većina njemačkih regija doživjela je gospodarski pad, no ne i glavni grad Berlin gdje je rast bio 0,7 posto. Regija Ile-de-France u kojoj je Pariz rasla je 1,8 posto, a regija u kojoj je španjolski glavni grad Madrid 3,8 posto. Pokrajina Lazio u kojoj je Rim imala je gospodarski rast od 1,2 posto.

U Italiji i Francuskoj većina je regija postigla rast BDP-a dok je u Španjolskoj to bio slučaj sa svim regijama.

Može se pogledati i gdje je najveći BDP po glavi stanovnika izražen standardom kupovne moći (PPS) kao umjetne novčane jedinice kojom se svugdje može kupiti ista količina roba i usluga. U 2024. taj je BDP varirao od 30,1 posto prosjeka EU-a u francuskoj regiji u Indijskom oceanu Mayotte do 268,3 posto prosjeka u irskoj pokrajini Eastern and Midland.

Jednako kao i godinu ranije, nakon te irske regije na vrhu je Luksemburg, koji se vodi kao jedna regija, s BDP-om po glavi stanovnika od 244,6 posto EU prosjeka, a onda Južna Irska sa stopom od 216,6 posto. Idući je njemački Hamburg sa 196,1 posto te glavni grad Češke Prag sa 191,8 posto.

Visoki BDP po glavi stanovnika u Luksemburgu i Pragu se može djelomično objasniti velikim priljevom radnika koji tamo dolaze na posao iz drugih područja, a u slučaju irskih regija to je prisutnost multinacionalnih tvrtki.

Na dnu ljestvice osim Mayottea nalazi se s brojkom od 40,8 posto EU prosjeka u BDP-u po glavi stanovnika još jedna francuska prekomorska regija Guyane, a onda slijedi Sjeverozapadna Bugarska sa 41,7 posto.

U Hrvatskoj grad Zagreb je po BDP-u po glavi stanovnika izražen PPS-om na 131,3 posto EU prosjeka. Dosta iza je Jadranska Hrvatska s brojkom od 73,1 posto EU prosjeka, a još su slabije Sjeverna Hrvatska sa 63,7 posto i Panonska Hrvatska s 52,9 posto.

Istočna Slovenija je na 72,2 posto, dok je Zapadna Slovenija bitno bolja s brojkom od 110,4 posto.

Beograd je na 87,1 posto EU prosjeka, a Crna Gora na 57,3 posto i Sjeverna Makedonija na 42,4 posto.