Izvršni odbor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) raspravljao je, na svojoj drugoj sjednici, o ključnim temama za hrvatsko i europsko gospodarstvo, uključujući potencijal kojeg Višegodišnji financijski okvir Europske unije (VFO) za razdoblje 2028.–2034. donosi za hrvatsko gospodarstvo te potrebu reforme sustava bolovanja u Hrvatskoj.
HUP je tako uputio očitovanje Ministarstvu zdravstva na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te predlažu da se broj dana bolovanja kojeg plaćaju poslodavci smanji s 42 na sedam dana, čime bi se uspostavio pravedniji sustav i smanjile zlouporabe instituta bolovanja.
„Sustav kojeg imamo negativno utječe na produktivnost, stvara nepravdu među zaposlenicima te predstavlja značajno financijsko opterećenje za poslodavce“, navedeno je objavi na službenim stranicama HUP-a.
HUP je svom očitovanju uključio i međunarodne usporedbe koje pokazuju da Hrvatska ima jedan od najizdašnijih sustava bolovanja u EU.
Tako navode da u drugim zemljama u Europi broj dana bolovanja kojeg plaćaju poslodavci traju značajno kraće, pa tako primjerice u Poljskoj ono iznosi 33 dana, u Sloveniji – 30 dana, Španjolskoj, Mađarskoj, Švedskoj – 14 do 15 dana, a Slovačkoj deset dana.
Manje od deset dana imaju Finska i Latvija (devet dana), Rumunjska i Irska (pet dana), Litva i Bugarska (dva dana), dok Cipar i Portugal, kako navode iz HUP-a, nemaju bolovanja na teret poslodavca.
HUP ističe da uz doprinose za zdravstvo, poslodavci snose i troškove naknada plaća i operativne gubitke zbog izostanaka s posla.
„S obzirom na to da je HZZO 2024. ostvario višak prihoda od gotovo 460 milijuna eura te da se očekuje daljnji rast prihoda, fiskalni prostor za rasterećenje poslodavaca svakako postoji“, navode u HUP-u.
Istovremeno su pozvali i Ministarstvo zdravstva na otvoreni dijalog o reformi sustava bolovanja, izražavajući spremnost za daljnju suradnju u cilju pravednijeg, održivijeg i konkurentnijeg zdravstvenog sustava u skladu s europskom praksom.
Višegodišnji financijski okvir Europske unije
Izvršni odbor HUP-a upozorio je i na izazove koji proizlaze iz završetka instrumenta Next Generation EU (NGEU) te istodobne potrebe za otplatom zajedničkog europskog duga. To bi moglo rezultirati značajnim smanjenjem ukupnih dostupnih proračunskih sredstava za ključne politike – i do 60 posto u odnosu na prethodni proračunski okvir.
Stoga HUP predlaže da se iskoristi puni potencijal koji sredstva iz novog MMF-a mogu donijeti hrvatskom gospodarstvu kroz veću fleksibilnost u programskim okvirima, češće valuacije efikasnosti proračunskih stavaka te bržu i efikasniju realokaciju neiskorištenih fondova na prioritetne stavke i potentne projekte u visokoj fazi gotovosti, kao što su obrambeni sustav, energetski sektor, i slično.
„Zbog rastućih sigurnosnih izazova, HUP ističe potrebu za povećanjem izdvajanja za obranu, ali i očuvanjem potpore ulaganjima u istraživanja i inovacije, energetsku tranziciju te istraživanje i razvoj. Kako bi se povećala ulaganja u RDI, potrebno je povećanje alokacije za tu namjenu što se može postići ciljanim programima na nacionalnoj razini“, navode iz HUP-a.
Podržava se širenje mandata institucija poput EIB-a, EBRD-a i nacionalnih razvojnih banaka, uz uklanjanje sektorskih isključenja, uključujući i obrambeni sektor.
HUP se zalaže za pojednostavljenje financijskih instrumenata EU, usmjerenost na projekte visoke dodane vrijednosti te razvoj pan-europskog tržišta kapitala i dostupnijih equity instrumenata.
Pročitajte još:
„Podržavamo i uvođenje klauzule „Made in EU“ kao alat za jačanje europskih opskrbnih lanaca kritičnim sirovinama, uz uravnoteženi pristup međunarodnoj trgovini“, stav je Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca.
Zaključno, HUP ističe da ciljanim politikama i programima gospodarstvo Hrvatske može koristiti novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije za jačanje otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva a sredstvima iz EU fondova ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju te povećati konkurentnost domaćih tvrtki.
