Širenje popularnosti tzv. stablecoin valuta vezanih za američki dolar, potaknuto kripto politikom američke vlade, mogao u idućih nekoliko godina isisati oko 1.000 milijardi dolara depozita iz banaka u zemljama s krhkim gospodarstvima, procjenjuju analitičari banke Standard Chartered u izvještaju oblavljenom u ponedjeljak.
Oko 99 posto svih stablecoin valuta danas u optjecaju vezano je za američki dolar, što znači da se praktički radi o virtualnim dolarskim bankovnim računima – što bi ih potencijalno moglo učiniti vrlo privlačnim u svim zemljama koje prolaze krize vlastite valute.
Standard Chartered, banka inače poznata po poslovanju u gospodarstvima u razvoju, kaže da će u takvim zemljama pojedinci i kompanije, u želji da izbjegnu propast štednje u domaćim valutama i bankama, sve više svoj novac umjesto u banke deponiraju u digitalne novčanike.
“Vidimo potencijal da se u iduće tri godine 1.000 milijardi dolara depozita izvuku iz bankarskog sektora i prebace u stablecoin,” navode analitičari Standard Chartereda.
Novi američki zakoni koji reguliraju kriptovalute pokušavaju ublažiti takav odljev depozita zabranom američkim izdavateljima stablecoina da isplaćuju prinose, slične bankarskim kamatama na štednju, iz Standard Chartereda kažu da će svejedno za njima biti velika potražnja na tržištima u razvoju.
SAD-a o šifriranju nastoji ublažiti odljev depozita zabranom U.S.-compliant izdavateljima stabilnih kriptovaluta da plaćaju izravne prinose, što je protuvrijednost kamatne stope na bankovni račun, Standard Chartered izjavio je da će ih stanovništvo na tržištima u nastajanju i dalje željeti.
“Povratak kapitala važniji je od povrata na kapital,” kažu njihovi analitičari, uz procjenu da sadašnji trendovi ukazuju da se stablecoin digitalne valute sve više koriste za štednju u gospodarstvima u razvoju, i da bi u njima moglo biti 1.220 milijardi dolara do kraja 2028. godine, u odnosu na današnjih 173 milijarde dolara.
Iako se radi o velikoj apsolutnoj brojci, iz banke naglašavaju da će to i dalje biti tek 2 posto bankovnih depozita, kad se gledaju tržišta 16 zemalja za koje kažu da su “visokorizična” i da bi mogla najviše biti pogođena takvim odljevom depozita.
Među takvim državama su Egipat, Pakistan, Bangladeš i Šri Lanka – sve odreda zemlje koje su u posljednjih nekoliko godina imale velik pad vrijednosti domaće valute. Ugroženi su i Kenija i Maroko, te neka od najvećih gospodarstava u razvoju, kao što su Turska, Indija, Kina, Brazil i Južna Afrika.
“Mnoge od njih – uz iznimku Kine – imaju tzv. dvostruke deficite i platne bilance i državnog proračuna, što ih čini ranjivima na globalnu averziju prema riziku, pa im prijeti nagla deprecijacija valute,” navodi se u izvješću.
Potencijalni problem stablecoin valuta koje bi u slučaju velikog širenja popularnosti mogle ugroziti bankarske sustave i monetarnu suverenost širom svijeta prepoznat je u brojnim zemljama.
Europska središnja banka (ESB) već dulje vrijeme zagovara projekt digitalnog eura kao alternativu za digitalne valute vezane za dolar, no ta ideja je. čini se, zaglavila u političkim pregovorima, jer je za njegovo uvođenje potrebno izglasati zakonske izmjene na razini cijele EU.
Pročitajte još:
U lipnju je konzorcij osam korejskih banaka najavio formiranje vlastite stablecoin valute vezane za južnokorejski won, a prije desetak dana sa sličnom najavom je izašla i grupa europskih banaka koje žele lansirati valutu vezanu za euro.
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde u posljednjih nekoliko mjeseci je u više navrata pozivala europske zakonodavce na važnost da se regulativa za izdavatelje takvih digitalnih valuta u Europi primjenjuje i na izdavatelje u drugim zemljama koji žele poslovati u EU, a dolarske stablecoine opisuje kao potencijalnu prijetnju za stabilnost europskog financijskog sustava.
