Izniman preokret u odnosu na godinu prije: Višak robne razmjene u EU-u iznosio je 38 milijardi eura u 2023.

U 2023. bilanca robne razmjene EU-a zabilježila je suficit od 38 milijardi eura. To predstavlja veliki kontrast u usporedbi s 2022. kada je EU izvijestio o manjku (deficitu) od 436 milijardi eura uglavnom zbog povećane vrijednosti uvoza energije kao rezultat visokih cijena energije.

Ova informacija dolazi iz podataka o međunarodnoj trgovini robom koje je nedavno objavio Eurostat. Ovaj članak predstavlja zaključke nalaza iz detaljnijeg članka Statistics Explained.

Razlog za preokret bilance iz deficita 2022. u suficit 2023. bio je nagli pad vrijednosti uvoza izvan EU-a (-16 posto u usporedbi s 2022.). Ovaj pad uglavnom je potaknut padom uvoza   ‘energenta’ (-34 posto u odnosu na 2022.) i ‘proizvodne robe klasificiranu uglavnom prema materijalu’ (-21 posto). Za oba proizvoda, pad je kombinirani učinak pada njihovih cijena i pada količine uvezene robe.

Članice EU-a i dalje se oslanjaju na jedinstveno europsko tržište

Podaci pokazuju da je unutarnje tržište EU-a i dalje zauzimalo središnje mjesto u trgovini robom zemalja EU-a, iako je udio tokova unutar EU-a i izvan EU-a u ukupnoj trgovini robom znatno varirao među zemljama EU-a, odražavajući, do određenog stupnja, povijesne veze i geografski položaj. Među članicama EU najveći udio (unutarnjeg) intra-EU uvoza zabilježen je u Luksemburgu (90 posto ukupnog uvoza), dok je najveći udio intra-EU izvoza zabilježen u Češkoj (82 posto ukupnog izvoza).

S druge strane, najmanji udio intra-EU uvoza zabilježen je u Irskoj (39% ukupnog uvoza), uglavnom zato što su joj primarni trgovinski partneri Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Nizozemska je zemlja koja uglavnom uvozi robu izvan EU, a izvozi uglavnom unutar EU, nastavljajući igrati ulogu glavnog ulaznog čvorišta za EU. Nasuprot tome, Cipar je zemlja koja izvozi uglavnom izvan EU, dok uvozi uglavnom iz EU. To je uglavnom zbog zemljopisnog položaja koji olakšava trgovinu s Bliskim istokom.