Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje, u sklopu predloženog novog kruga porezne reforme, izmjene i dopune šest zakona, pri čemu će zainteresirana javnost svoje komentare i sugestije moći podnositi do 24. listopada. Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim o porezu na dohodak, o doprinosima, Općeg poreznog zakona, Zakona o Poreznoj upravi te onog o porezu na dodanu vrijednost.
Najveći naglasak je stavljen na unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina, pri čemu je cilj umanjiti neravnoteže na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma povećanjem ponude, te potaknuti ugovaranje dugoročnog najma.
Stoga je predloženo uvođenje poreza na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor, koji bi se od 1. siječnja iduće godine plaćao u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru. Lokalne jedinice će same moći odlučiti o iznosu unutar definiranog raspona, oporezivat će se stambene nekretnine, a porezni obveznik će biti svaka domaća i strana, pravna i fizička osoba.
Oslobođenje od plaćanja će se odnositi na nekretnine koje služe stalnom stanovanju ili stanovanju najmoprimca, najmanje deset mjeseci godišnje. Također, porez se neće plaćati na nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda nisu primjerene za stanovanje, kao i za nekretnine za koje se može utvrditi da je onemogućena njihova stambena namjena.
Jedinice lokalne samouprave će biti dužne uvesti porez na nekretnine, no moći će, sukladno utvrđenim kriterijima, od obaveze plaćanja poreza osloboditi socijalno ugrožene građane, prenosi Hina. Također, općina ili grad će moći propisivati visinu poreza “zonski”, to jest ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi.
“Pod pretpostavkama povećanja obuhvata oporezivanja na 600.000 nekretnina koje su prema procjenama trenutno identificirane kao prazne, prosječne površine praznih nekretnina od minimalno 80 metara kvadratnih i iznosa poreza od minimalno 0,60 eura po kvadratu, očekivani ukupni prihodi od poreza na nekretnine u 2025. godini iznosili bi 66,4 milijuna eura”, navedeno je u obrazloženju zakona.
S obzirom na to da ne služe za stalno stanovanje ili dugoročni najam, porez na nekretnine će se odnositi i na one stambene jedinice koje služe za kratkoročni, turistički najam.
S ciljem ujednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma, predlaže se utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu u turizmu prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada, pri čemu će općine i gradovi donositi odluku o visini paušalnog poreza u propisanim granicama.
On će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu. Pritom, naveo je ministar financija u ponedjeljak, donji prag za utvrđivanje iznosa poreza za kratkoročni najam kod najrazvijenijih jedinica raste za 653 posto, u drugoj skupini za 402 posto, trećoj za 51 posto, dok u četvrtoj ostaje praktički isti, dakle 20 eura.
„S obzirom da će visina paušalnog poreza ovisiti o odlukama koje donesu njihova predstavnička tijela i o kategoriji u koju će pripasti pojedina jedinica lokalne samouprave s obzirom na njezin indeks turističke razvijenosti, ne može se procijeniti učinak na proračune lokalnih jedinica“, piše u zakonskom prijedlogu.
U segmentu poreza na dohodak, predloženo je i smanjenje maksimalnih visina niže i više stope s ciljem daljnjeg rasterećenja dohotka.
Tako, općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.
Od 1. siječnja raste osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, pri čemu se podižu i osobni odbici za uzdržavane članove i invalidnost, pa tako primjerice za prvo dijete raste s 280 na 300 eura, za drugo s 392 na 420 eura, a za stopostotnu invalidnost s 560 na 600 eura.
Povećavaju se i iznosi određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju s pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka, pa bi se tako primjerice iznos otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećao s 1.400 na 1.500 eura, iznos naknade za odvojeni život od obitelji s 280 na 300 eura mjesečno, a iznos novčane nagrade za radne rezultate s 1.120 na 1.200 eura godišnje, stoji u zakonskom prijedlogu.
Kako su naveli iz Ministarstva, s obzirom na predložene promjene u vezi povećanja osnovnog osobnog odbitka i osobnih odbitaka za uzdržavane članove, podizanja praga za primjenu više porezne stope i promjenu raspona poreznih stopa to jest smanjenje stopa poreza na dohodak, procjenjuje se da će financijski učinak na proračune odnosno smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak iznositi oko 223,9 milijuna eura.
Poticat će se i povratak hrvatskih državljana, pa tako oni koji su u inozemstvu minimalno neprekidno boravili dvije godine, u slučaju povratka pet godina će biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.
Poslodavcima rastu troškovi plaća zbog ukidanja oslobođenja za plaćanje zdravstvenog za mlađe od 30 godina
Kada je riječ o doprinosima, poslodavcima se ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života.
To pravo od 1. siječnja neće vrijediti za nove zaposlenike, no neće se dirati stečena prava, tako da ako je netko prije primjerice dvije godine zaposlio nekog mlađeg od 30 godina, još će tri godine moći koristiti to oslobođenje.
Propušteni prihodi države zbog oslobođenja plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje samo lani iznosili 385 milijuna eura, pa se na ovaj način želi i doprinijeti održivosti sustava zdravstvenog osiguranja.
Kako se navodi u zakonskom prijedlogu, ukidanje oslobođenja neće imati utjecaja na iznos neto plaće radnika, no povećat će se trošak poslodavca, ovisno o iznosu bruto plaće.
Pročitajte još:
Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 1.781 euro, a u slučaju tog iznosa od 2025. mjesečni trošak poslodavca će se ukidanjem oslobođenja povećati za 293,87 eura, izračun je Ministarstva financija.
U sklopu izmjena Zakona o PDV-u, za poduzetnike se predlaže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40 na 50.000 eura, pri čemu će se broj obveznika koji moraju biti u tom sustavu smanjiti za oko 7.500.
