Izdaci za preventivnu zdravstvenu skrb u EU – 202 eura po stanovniku

Zdravstvo, ilustracija. Foto: Pixabay/Pexels

U 2022. izdaci za preventivnu zdravstvenu skrb u Europskoj uniji činili su 5,5 posto ukupnih izdataka za zdravstvo. Ovaj udio odražava učinak mjera preventivne skrbi aktiviranih kao odgovor na pandemiju COVID-19, koje su još uvijek bile na snazi 2022. godine, objavio je Europski ured za statistiku, Eurostat.

Kao rezultat toga, potrošnja na preventivnu zdravstvenu skrb porasla je s 2,9 posto u 2019. i 3,5 posto u 2020. na 6,1 posto u 2021.

Najveći udjeli zabilježeni u 2022. bili su u Njemačkoj – 7,9 posto ukupnih izdataka za zdravstvo, a slijedi Austrija sa 7,4 i Finska sa 6,4 posto ukupnih izdataka za zdravstvo. Najmanji udio zabilježila je Malta, 1,2 posto a slijede je Poljska (1,9 posto) i Slovačka (dva posto).

Izdaci za preventivnu skrb u EU iznosili su 202 eura po stanovniku, što je smanjenje od šest posto u usporedbi s 2021. godinom, kada je iznosila 216 eura po stanovniku.

Među zemljama EU, Njemačka ima najviše izdataka za preventivnu skrb po stanovniku – 458 eura, a slijede Austrija koja ima 411 eura i Nizozemska s 312 eura izdataka za preventivnu skrb.

Nasuprot tome, najmanje izdatke imala je Poljska, koja je za preventivnu zdravstvenu skrb izdvajala tek 22 eura, prema podacima Eurostata a slijede je Rumunjska s 24 eura te Bugarska s 31 euro izdataka za ovu vrstu zdravstvene skrbi.

Broj osiguranika u Hrvatskoj se smanjuje

U Hrvatskoj tijekom 2023. godine, zdravstvenu skrb odnosno zdravstveno osiguranje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku imalo je u prosjeku 4.107.750 osoba.

„Ako promatramo podatke od 2019. naovamo, i u 2023. se nastavlja trend smanjenja ukupnog broja zdravstvenih osiguranika. Iznimka je bila 2022., kad se broj osiguranika zadržao na istoj razini kao i u 2021. No, unutar navedenog ukupnog smanjenja broja osiguranika zdravstvenog osiguranja povećan je broj pojedinih kategorija. Točnije, u 2023. u odnosu na 2022. broj aktivnih radnika porastao je za 2,9 posto, i to ponajviše zahvaljujući širenju tržišta rada i zapošljavanju stranih državljana“, objavio je DZS u publikaciji Hrvatska u brojkama 2024.

Broj zdravstveno osiguranih umirovljenika pada od 2019., no najveći razlog tomu više nije pojačana stopa smrtnosti osoba starijih od 65 godina, kao što je to bio slučaj u razdoblju od 2019. do 2022., nego sve veće uključivanje umirovljenika na tržište rada i njihovo zapošljavanje na četiri sata dnevno, pri čemu zadržavaju svoj status umirovljenika u mirovinskom osiguranju, dok su unutar zdravstvenog osiguranja iskazani u kategoriji aktivnih radnika.

U 2023. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, napominju iz DZS, kojim se osobe izvan sustava rada obvezuju na osobno reguliranje svog statusa u svakom tromjesečju, što doprinosi konsolidaciji i ažuriranom praćenju broja osiguranika nezaposlenih osoba te ukupnog broja osiguranika. Broj ostalih osiguranika u odnosu na 2022. smanjen je za 4,4 posto.

Osim u zdravstvenim ustanovama u vlasništvu Hrvatske ili županija, građani se liječe i u privatnim zdravstvenim ustanovama. Njih 50 najuspješnijih, zapošljava 2.273 zaposlenika, a ukupna dobit u 2023. godini, prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall iznosila je 19.195.962,14 eura. Ukupni prihodi ovih 50 privatnih zdravstvenih ustanova u 2023. godini u Hrvatskoj iznosila je 200.207.244,10 eura.

Najveću dobit među njima imala je u 2023. godini Specijalna bolnica RADIOCHIRURGIA Zagreb, iz Svete Nedelje. Ova se zdravstvena ustanova bavi dijagnostikom i liječenjem karcinoma. Raspolažu vrhunskom opremom za dijagnostiku i liječenje karcinoma uz pomoć radioterapije, radiokirurgije i kirurgije, navedeno je na službenim stranicama ove bolnice. Stručni tim sastavljen je od vrhunskih hrvatskih i međunarodnih stručnjaka s višedesetljetnim iskustvom u različitim oblicima liječenja karcinoma.

Ova je zdravstvena ustanova, prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini ostvarila prihode od 24.802.765,11 eura dok je ostvarena dobit iznosila 6.052.942,83 eura. Tvrtka je u istoj godini imala 97 zaposlenika a prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća iznosila je 5.437,74 eura.

Freepik.com
Zdravstvo, Foto: Freepik.com/Ilustracija

Na drugom je mjestu poliklinika Medikol iz Zagreba, privatna zdravstvena ustanova osnovana 1994. godine. Danas, gotovo 30 godina kasnije predstavlja jednu od vodećih privatnih medicinskih institucija u regiji. U sklopu poliklinike osim sjedišta u Zagrebu, djeluju i podružnice u još četiri hrvatska grada – Splitu, Rijeci, Čakovcu i Osijeku.

Misija Poliklinike Medikol je osigurati najkvalitetniju skrb i zdravstvenu uslugu s individualnim pristupom prema svakoj osobi. Kontinuirano se ulaže u obrazovanje svih djelatnika, kao i nabavu najsuvremenije dijagnostičke medicinske opreme. Tako danas Medikol raspolaže s oko 20 ultrazvučnih aparata za dijagnostiku u području oftalmologije, ginekologije, urologije, ortopedije, kardiologije i radiologije za djecu i odrasle, s jednim 64-slojnim, četiri 128-slojna CT uređaja, ali i s najsuvremenijim 640- slojnim MSCT uređajem. Ova je zdravstvena ustanova, prema podacima sa službene stranice, još 2007. godine, prva u Hrvatskoj, otvorila PET/ CT Centar u Zagrebu.

U 2023. godini, prema podacima CompanyWalla, ova je zdravstvena ustanova ostvarila ukupne prihode od 23.345.842,91 eura dok je ostvarena dobit iznosila 4.713.483,73 eura. Zapošljavala je i 220 djelatnika a prosječna isplaćena bruto mjesečna plaća iznosila je u 2023. godini 2.220,65 eura.

Treća po ostvarenoj dobiti je i Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost, koja osim u Zagrebu, djeluje i u državama regiona, kao vodeća oftalmološka ustanova u regiji koja pruža kompletnu uslugu. Poznata je po najvišim standardima tehničke podrške i ljudskog znanja te se konstantno pokazuje kao predstavnik najnovije tehnologije u oftalmološkoj praksi. Prva je privatna sveučilišna klinika u Hrvatskoj, a osim u Zagrebu, gdje je smještena matična ustanova, ima svoje centre i u Splitu, susjednoj Bosni i Hercegovini na dvije lokacije u Sarajevu i u Budvi u Crnoj Gori, navedeno je na službenim stranicama ove ustanove.

Pixabay.com
Kontrola vida, Foto: Pixabay.com

Osim laserskog skidanja dioptrije, operacija sive mrene i transplantacija rožnice, izvodimo i vitrektomije – najsloženije oftalmološke operacije, operacije glaukoma uz ugradnju mini glaucoma shunta (implantat za drenažu), operacije strabizma, plastične operacije vjeđa, ječmenca, protetske estetske operacije ugradnje silikonskih kuglica i slično.

Ova je bolnica, prema podacima CompanyWalla u 2023. godini ostvarila prihode od 10.827.823,86 eura dok je ostvarena dobit iznosila 1.318.525,70 eura. Prosječna isplaćena bruto plaća iznosila je 2.951,49 eura a bolnica je zapošljavala i 76 djelatnika.

Najveći broj zaposlenih djelatnika u 2023. godini, prema podacima CompanyWalla, imala je Specijalna bolnica Agram – 242.

Što se pak recepata za lijekove tiče, u 2023. ih je izdano gotovo 71 milijun, a ako promatramo razdoblje od 2019. naovamo, u navedenom je petogodišnjem razdoblju porastao broj izdanih recepata, osim u 2020., kada je njihov broj bio blago smanjen, i to za samo 0,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci DZS-a.

Najuspješnije tvrtke u Djelatnosti specijalističke medicinske prakse
Naziv kompanijeUkupni prihodi u EURUkupna dobit u EURBroj zaposlenih
Specijalna bolnica RADIOCHIRURGIA ZAGREB24.802.765,116.052.942,8397
Poliklinika MEDIKOL23.345.842,914.713.483,73220
Specijalna bolnica AGRAM20.239.243,141.045.570,08242
CROATIA Poliklinika15.091.496,19-1.095.726,72241
Specijalna bolnica Svjetlost10.827.823,861.318.525,7076
Poliklinika Aviva7.216.376,32-616.715,09107
Specijalna bolnica ARITHERA5.280.952,58-65.830,8684
POLIKLINIKA SVETI ROK M.D.5.070.752,06582.713,8759
Poliklinika Optical Express4.664.027,80500.847,1915
POLIKLINIKA BAGATIN d.o.o.4.244.613,0840.382,7063
Poliklinika I-MED4.154.478,12639.962,2354
SYNLAB HRVATSKA – poliklinika4.103.983,56631.045,8749
POLIKLINIKA MARIN MED3.848.023,53-36.342,4749
POLIKLINIKA HELENA3.593.979,871.002.285,2136
Poliklinika Bilić Vision3.337.548,5741.317,3335
Poliklinika za internu medicinu i dijalizu B. Braun Avitum3.025.374,85-41.085,9149
POLIKLINIKA SINTEZA d.o.o.2.641.907,6669.542,1530
Poliklinika IVF2.430.246,99565.049,5313
Lječilište Bizovačke Toplice2.425.195,11-145.070,6967
Poliklinika dr. Kalajžić2.418.553,30383.649,6224
CompanyWall Financijski Asistent *svi podaci su za 2023. godinu, u eurima

9 Odgovora

  1. Prevencija možda nije najglasniji dio zdravstvenog sustava, ali je temelj dugoročne otpornosti i zdravlja stanovništva

  2. Naš zdravstveni sustav je loš, iz primjera vidimo da usluge u zdravstvu najbolje pružaju privatne poliklinike i klinike tako da ne znam čemu služi onda uopće javno zdravstvo, dopunska osiguranja te plaćanje istog.

  3. Zdravstveni sustav se polagano srozava na niske grane. Zakon nije dobro definiran, zastario je i treba hitne reforme provesti.

  4. Ulaganje u preventivnu skrb ključno je za smanjenje dugoročnih troškova zdravstvenog sustava.

  5. Sramota je da se u zdravtsvo nista ne ulaze a najbitnije je za sve nas, da se u redu za oican pregled ceka po par sati, sramota za vlast

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari