Izdaci za obrazovanje na razini EU 806 milijardi eura, Hrvatska uložila više od prosjeka

Izdaci opće države u Europskoj uniji za obrazovanje iznosili su 806 milijardi eura ili 4,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. godini, pokazuju podaci Europskog ureda za statistiku – Eurostata. Od toga je predškolsko i osnovno obrazovanje činilo 1,6 posto a srednje obrazovanje 1,7 posto BDP-a. Za tercijarno obrazovanje, izdaci su iznosili 0,8 posto BDP-a u EU, dok su sporedne usluge obrazovanju, kao što je školski prijevoz iznosile 0,3 posto BDP-a.

Najveće omjere za obrazovanje kroz postotak BDP-a u EU, prijavila je Švedska, 7,2 posto BDP-a, zatim Finska, Belgija i Estonija, koje su izdvojile po 6,3 posto BDP-a, te Latvija s izdvojenih 6,1 posto BDP-a i Danska, koja je izdvojila 5,5 posto BDP-a. Među zemljama EFTA-e, Island je zabilježio najveće izdvajanje za obrazovanje od 6,7 posto BDP-a.

Nasuprot tome, najniže omjere prijavile su Irska koja je za obrazovanje, prema podacima Eurostata, izdvojila 2,8 posto BDP-a, a slijede Rumunjska s 3,3 posto, Italija s 3,9 posto i Grčka s četiri posto BDP-a. Među zemljama EFTA-e, najmanje za obrazovanje je izdvojila Norveška, 4,6 posto BDP-a.

Kao udio u ukupnim rashodima na razini EU, rashodi opće države za obrazovanje iznosili su 9,6 posto u 2023. Na razini zemlje, u 2023., za Švedsku i Estoniju (obje po 14,5 posto), Latviju (14 posto), Litvu (13,8 posto), Cipar (12,5 posto), Irsku (12,3 posto), Belgiju (11,9 posto)“, navodi Eurostat.

Najniži udjeli izdataka za obrazovanje u ukupnim izdacima zabilježeni su u Italiji (7,3 posto), Grčkoj (osam posto), Rumunjskoj (8,2 posto). Među zemljama EFTA-e rashodi za obrazovanje činili su relativno visoke udjele ukupnih rashoda opće države a najviše su izdvojili Švicarska (16,9 posto) i Island (14,8 posto).

Hrvatska je prema ovim podacima, za obrazovanja izdvajala više od EU prosjeka u 2023. godini- i to 5,3 posto svog BDP-a. Najviše sredstava je izdvojeno za predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje, 2,6 posto BDP-a, što je također više od europskog prosjeka. Za srednjoškolsko obrazovanje je pak izdvojeno manje od EU prosjeka, tek 0,9 posto dok je EU prosjek 1,7 posto BDP-a. Za tercijarno obrazovanje izdvojeno je više sredstava nego u EU – u Hrvatskoj je tako izdvojeno 1,2 posto dok je EU prosjek 0,8 posto BDP-a.

U 2023. godini, na razini EU, rashodi za obrazovanje podijeljeni su u transakcije na sljedeći način: oko 62,5 posto bilo je u obliku ‘naknada zaposlenicima’, odnosno plaće, plaće i socijalne doprinose poslodavaca, 14,2 posto bilo je u obliku ‘intermedijarne potrošnje’ odnosno za kupnju dobara i usluga, 5,9 posto bilo je u obliku ‘društvenih naknada osim socijalnih’ transferi u naravi i socijalni transferi u naravi’, kao što je školski prijevoz, a 5,9 posto bilo je u obliku ‘ostalih tekućih transfera’.

Na razini EU udio izdataka za obrazovanje u ukupnim izdacima mijenjao se kroz godine pa je 1995. godine iznosio 9,2 posto ukupnih izdataka, da bi 2002. i 2003. godine porastao na 10,4 posto izdataka, a zatim je, prema podacima Eurostata slijedio trend pada.

Budući da su rashodi za obrazovanje pod manjim utjecajem vladinih mjera kao odgovora na pandemiju COVID-19 kao i rastućih cijena energije u usporedbi s drugim funkcijama državnih rashoda, u usporedbi s 2019. relativni udio obrazovanja u ukupnim državnim rashodima smanjio se s deset posto ukupnih rashoda u 2019. na 9,6 posto ukupnih rashoda u 2023.

U usporedbi s 2022., na razini EU uočava se blagi porast udjela ukupnih rashoda – s 9,4 posto ukupnih rashoda u 2022. godini na 9,6 posto ukupnih rashoda u 2023. godini.