Provedba izbora u Hrvatskoj tijekom prošle godine stajala je više od 45 milijuna eura, pri čemu su najveći trošak generirali lokalni izbori, pokazuje pregled rada Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
Najveći dio iznosa odnosi se upravo na lokalne izbore, za koje je ukupno izdvojeno gotovo 25 milijuna eura. Taj trošak snosile su jedinice lokalne i regionalne samouprave – općine, gradovi i županije u kojima su se izbori održavali.
Uz to, država je kroz DIP dodatno financirala informatičku podršku i koordinaciju u iznosu od oko 1,6 milijuna eura.
Predsjednički izbori, održani u dva kruga krajem 2024. i početkom 2025. godine, stajali su 14,3 milijuna eura, a njihov je trošak u potpunosti pokriven iz državnog proračuna.
Ukupni iznos dodatno su povećali dopunski lokalni izbori, koji su organizirani u 63 jedinice zbog nedovoljne zastupljenosti nacionalnih manjina. Njihov trošak iznosio je gotovo 1,5 milijuna eura, dok je DIP za informatičku podršku izdvojio dodatnih više od 300.000 eura.
Manji iznos, oko 8.200 eura, potrošen je i na prijevremene izbore za Gradsko vijeće Đakova.
Kada se svi troškovi zbroje, dolazi se do ukupno 45,4 milijuna eura, čime je prošla godina bila jedna od financijski zahtjevnijih izbornih godina u novijoj hrvatskoj povijesti.
Naime, Hrvatska je u kratkom razdoblju prošla kroz čak četiri velika izborna ciklusa – parlamentarne izbore u travnju 2025., izbore za Europski parlament u lipnju iste godine, predsjedničke izbore krajem 2024. i početkom 2025. te lokalne izbore u svibnju i lipnju.
Pročitajte još:
Uz organizaciju izbora, DIP je tijekom godine obavio i opsežan nadzor financijskog poslovanja političkih aktera. Ukupno je pregledano 1.142 subjekta, uključujući političke stranke, nezavisne zastupnike i vijećnike.
Riječ je o nešto manjem broju nego godinu ranije, što odražava blago smanjenje ukupnog broja aktivnih političkih subjekata pod nadzorom.
Jedan odgovor
Poskupila demokracija