Vlada RH usvojila je na sjednici IX. Paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena kojem je cilj, kako je u uvodu istaknuo predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, pomoći građanima, gospodarstvu i institucijama oko izmirenja obveza za energente te pružiti potpore onima kojima je to najpotrebnije.
„IX. Paket mjera karakterizira fazno otpuštanje mjera i ciljana pomoć onima kojima je najpotrebnija“, istaknuo je premijer Plenković predstavljajući mjere.
Novi paket mjera vrijedan je 175,4 milijuna eura i primjenjivat će se na sva kućanstva. Njime ipak počinje postupno ukidanje energetskih subvencija, a prvi val ukidanja počet će od 1. listopada, odnosno 1. studenog kada je riječ o cijenama električne energije, dok je drugi val planiran za početak 2026. godine te se može očekivati blagi rast cijena struje i plina.
Tako je, uz dosadašnje mjere Vlade RH iz VIII. paketa, prosječan mjesečni račun za električnu energiju, umjesto 50 eura iznosio 40,65 eura odnosno bio manji za 18,7 posto. Uz IX. paket mjera, od 1. studenog, račun od 50 eura iznosit će 43,65 eura odnosno bit će niži za 12,7 posto, pojasnio je premijer Plenković. Vrijednost potpore za električnu energiju iznosi 68 milijuna eura.
Kada je riječ o potporama za cijene plina, nova je mjera Vlade RH vrijedna 18 milijuna eura. Prosječan račun za plin od 50 eura, koji je uz VIII. paket mjera uznosio 42 eura, od 1. listopada iznosit će 46 eura, odnosno bit će veći za četiri eura ili 9,5 posto.
Toplinarstvo će također biti subvencionirano no isto tako manje nego u prethodnom paketu. Tako će za prosječan mjesečni račun od 46,27 eura, koliko bi iznosio bez subvencija Vlade RH, račun od 1. listopada za toplinarstvo iznositi 41,53 eura. Isti je račun s VIII. mjerama Vlade iznosio 37,75 eura. Cijeli paket mjera za toplinarstvo vrijedan je 500 tisuća eura.
Nastavljaju se i naknade za troškove energije za ugrožene kupce energenata, njih 117.000, u iznosu od 70 eura, a cijela mjera vrijedna je 49 milijuna eura. Do 31. ožujka 2026. godine nastavljaju se i potpore za pružatelje socijalnih usluga kroz naknade za troškove energije u iznosu od 70 do 540 eura. Mjera je vrijedna 1,9 milijuna eura, a obuhvaća, kako je rekao premijer Plenković, 520 pružatelja usluga i više od 2.330 udomiteljskih obitelji.
Potpora studentskim centrima se također nastavlja, a mjera je vrijedna osam milijuna eura. Obuhvaća subvencije za cijenu obroka za 102.000 studenata.
Nezaposlenim hrvatskim braniteljima predviđeno je, kroz IX. Paket mjera, 1,5 milijuna eura, a mali i mikro poduzetnici će također imati potpore koje su smanjene za 35 posto, ovisno o razredu potrošnje.
„Od 1. studenog sva poduzeća koja u pola godine potroše do 250.000 kWh i dalje će imati pravo na povoljniju cijenu struje. Mali i mikro poduzetnici s potrošnjom od 15.000 kWh, koji danas prosječno plaćaju 2.740 eura godišnji račun, imat će na godišnjoj razini veći račun za 348 eura ili 29 eura mjesečno“, pojasnio je premijer Plenković.
Vrijednost ove mjere je 68 milijuna eura. Premijer Plenković je podsjetio da će do kraja godine biti isplaćen i godišnji dodatak za sve umirovljenike, predviđen novim zakonskim odredbama te da je novi, IX. paket mjera predstavljen svim socijalnim parterima.
HGK: Podrška mjerama Vlade RH
Hrvatska gospodarska komora (HGK) podržava postupno ukidanje subvencija i povratak na tržišne uvjete, naglašavajući kako podržavaju i što Vlada vodi brigu te štiti najugroženije slojeve društva.
„Očekujemo da će postupno ukidanje subvencija smanjiti fiskalni pritisak na državni proračun, istodobno izbjegavajući iznenadni udar na građane i gospodarstvo. Poznato je da subvencije iskrivljuju tržišne cijene i potiču prekomjernu potrošnju energije pa se njihovim popuštanjem otvara put za dugoročna rješenja, kao što su ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije“, navodi se u komentaru na novi paket mjera.
Ističu i kako je potrebno raditi na dugoročnim rješenjima – kako osigurati otpornost i konkurentnost prerađivačke industrije s obzirom na troškove energije, rada i potrebna ulaganja u tranziciju. Kako se Vladine mjere potpore postupno ukidaju, nužno je osigurati alternativne mehanizme koji neće biti usmjereni samo na kratkoročno rasterećenje, već na ulaganja u otpornost, produktivnost i održivost industrije.
Prijedlozi HGK predstavljaju okvir za takve mjere i trebali bi biti integrirani u buduće politike kako bi hrvatska prerađivačka industrija mogla dugoročno zadržati konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu.
„Naime, Hrvatska gospodarska komora je u cilju povećanja konkurentnosti prerađivačke industrije ljetos predložila, između ostalog, niz mjera kako bi se ublažio utjecaj visokih cijena energenata. Sugerirali smo potpore za sektor ETS-a (sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova) i to energetski intenzivnim proizvođačima, ulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije, uvođenje sustavnog praćenja i upravljanja potrošnjom energije te razvoj tržišta optimizacije proizvodnje i potrošnje električne energije. Doprinos je to izradi politika i mjera koje će se financirati iz nacionalnih izvora s ciljem stvaranja poticajnog poslovnog okruženja i veće konkurentnosti“, priopćio je HGK.
Uvjereni su kako će postupno ukidanje subvencija, uz nastavak ciljanih mjera za siromašnija kućanstva i uvođenje mjera za pomoć industriji i poduzetništvu, biti gospodarski opravdano i društveno pravednije.
HUP zagovarao ovakve mjere
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zagovarala je postupni izlazak iz državnih mjera subvencioniranja cijena energenata, no i ostanak tih mjera na snazi za socijalno ugrožene građane, izjavila je glavna direktorica Udruge, Irena Weber, nekoliko dana prije objavljivana IX. paketa mjera.
Komentirajući IX. paket mjera, ocijenili su kako je potrebna jasna strategija izlaska iz subvencija i ulaganja u modernu energetsku infrastrukturu. Ključno je, kažu u HUP-u, zaštititi socijalno najugroženije građane, ali i osigurati kompenzacijske mehanizme za opskrbljivače koji su godinama nosili teret regulacije, kao i konkurentne uvjete za gospodarstvo.
“Naša je poruka jasna – socijalna politika ne može se voditi ograničavanjem tržišta jer je cijena takve politike previsoka za sve aktere tržišta. Ključno je stoga donositi ciljane mjere kako bi subvencije bile usmjerene skupinama građana ili sektorima u gospodarstvu kojima je pomoć nužna”, poručio je HUP.
Pritom podsjećaju da veliki potrošači već dvije godine plaćaju tržišnu cijenu električne energije, u prosjeku 12 posto višu nego većina velikih potrošača u EU-u, što direktno potkopava njihovu konkurentnost.
Stoga je nužno hitno ispraviti i rijetko viđenu anomaliju, da industrija u Hrvatskoj plaća višu cijenu električne energije od kućanstava, kažu poslodavci.
“Dok država štiti građane kroz jednu od najnižih tarifa u EU-u, lani su veliki potrošači plaćali 12,7 posto višu cijenu od europskog prosjeka. Time se slabi konkurentnost industrije, smanjuje investicijski kapacitet HEP-a, a subvencionirane cijene dodatno smanjuju motivaciju kućanstava za energetsku učinkovitost i ulaganja u modernija rješenja”, naveli su iz HUP-a.
Ranije je direktorica HUP-a poručila i da proizvođačima energije treba omogućiti profitabilno poslovanje, iz kojeg će generirati daljnje razvojne investicije.
“Ne očekujemo snažni rast cijena. Kao što smo i vidjeli, cijena struje je stabilna već duže razdoblje. A opet s druge strane, ono što smo i naglašavali, država je upravo tu da intervenira u trenucima krize, kada je potrebno zaštititi standard građana. U suprotnom, smatramo da je potrebno polagano i postupno izlaženje iz ovih mjera”, zaključila je Weber.
HOK: Obrtnici pozdravljaju nastavak subvencija
Hrvatska obrtnička komora (HOK) pozdravlja nastavak Vladinih mjera za obrtnike uz nadu da će subvencije energenata obrtnicima i malim poduzetnicima trajati što duže, izvijestili su iz HOK-a u komentaru devetog paketa mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva.
“Pozdravljamo nastavak mjera za obrtnike i zahvaljujemo Vladi na brizi za ovaj važan rastući i ranjivi segment gospodarstva, mnogima su upravo ove mjere omogućile neometani nastavak poslovanja i nadamo se da će subvencije energenata obrtnicima i malim poduzetnicima trajati što duže”, kazao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Odlukom Vlade, kako su naveli iz HOK-a, obrtnici nastavljaju biti dijelom mjera ograničenih cijena energenata, no u smanjenom obujmu. Do relaksacije mjera prosječni računi poduzetnika smanjeni su oko 35 posto, a uslijed ublaženih mjera od 1. studenoga 2025. očekuje se prosječna ušteda od 27 posto. Ilustracije radi, malim poduzetnicima s potrošnjom od 15.000kWh godišnje račun će porasti 29 eura mjesečno.
Svjesni su, kako je rekao, da mjere ne mogu trajati vječno, no energenti su dio svake računice, uz dosadašnji rast cijena ulaznih troškova koji je gotovo kontinuiran. Obrtnici vjeruju, rekao je Kratohvil, da neće dolaziti do neopravdanog i neumjerenog podizanja cijena.
“U kontekstu potpunog ukidanja mjera u budućnosti te geopolitičkih i tržišnih turbulencija, važno je maksimalno rasteretiti obrtnike i intenzivirati napore u smjeru unapređenja uvjeta za život i rad hrvatskih obrtnica i obrtnika“, istaknuo je predsjednik HOK-a.
Pročitajte još:
Ukupno u RH aktivno 131.856 obrta, navodi Hina. Iz HOK-a navode kako je posljednjeg dana kolovoza u Hrvatskoj bilo aktivno 131.856 obrta, što je u odnosu na prošlu godinu 11.284 obrta više ili ostvaren rast od 9,4 posto. Ukupan broj zaposlenih u obrtima (obrtnici + radnici) u proteklih godinu dana veći je za 11.308 osoba odnosno 4,6 posto te je u obrtima ukupno zaposleno 254.540 osoba.
Najveći rast unatrag godinu dana ostvaren je u cehovima uslužnog zanatstva (8.527 obrta više ili 12,7 posto), prijevozu osoba i stvari (1.052 obrta više ili 10,3 posto), frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnes (974 obrta više ili 10,3 posto), proizvodnog zanatstva (472 obrta više ili 5,2 posto), ugostiteljstva i turizma (160 obrta više ili 1,4 posto).
