Ivana Gažić predsjednica je Uprave Zagrebačke burze od 2010. godine s bogatim profesionalnim iskustvom u bankarstvu, investicijskom i korporativnom financiranju te tržištu kapitala.
Pod njezinim vodstvom Zagrebačka burza pokrenula je niz strateških razvojnih inicijativa te se pozicionirala kao predvodnik transparentnog, učinkovitog i održivog regionalnog tržišta kapitala.
Ovo je godina u kojoj je pokrenuta i inicijativa regionalnog povezivanja burzi s područja središnje i jugoistočne Europe.
Pitali smo je stoga kako vidi i kako je doživjela ovu godinu na domaćem tržištu kapitala i općenito u svijetu financija te što se može očekivati od 2026.
– Globalno gledajući, 2025. bila je godina umjerenog rasta, stabilizacije inflacije i opreznih monetarnih politika, ali uz značajne rizike od trgovinskih i geopolitičkih tenzija, dok je hrvatska ekonomija rasla stabilno, pokazujući ipak otpornost unatoč izazovima.
Ova godina bila je jedna od najboljih u novijoj povijesti Zagrebačke burze, po mnogim je elementima nadmašila do sada gotovo nenadmašnu 2007. godinu. Promet je izuzetno rastao, oko 70 posto, i u konačnici prijeći će milijardu eura, raslo je i cjelokupno tržište mjereno tržišnom kapitalizacijom koja je kad su u pitanju dionice rasla oko 11 posto i rekordna je iznosom iznad 56 milijardi eura. I indeksi su ostvarili dvoznamenkasti rast nadmašivši time brojne globalne pandane. Ovaj uzlazni trend započeo je još godinu ranije i nadamo se da će potrajati. Godinu su svakako obilježila tri IPO-a koji su prikupili više od 200 milijuna eura kapitala uz sudjelovanje skoro 9.000 ulagatelja.
Što mislite da je bio najbolji poslovni potez godine?
– Najveću pozornost izazvale su kompanije koje su u 2025. izašle na burzu, a to su ING-GRAD, Tokić i Žito. Unatoč izazovnom okruženju odlučile su koristiti tržište kapitala radi financiranja rasta i razvoja umjesto isključivog oslanjanja na bankarske izvore. Kroz IPO-e predali su dio vlasništva novim dioničarima, motivirali zaposlenike da postanu dioničari te proširili svoje horizonte na nove poslove i industrije, a investitori su dobili širi spektar investicijskih mogućnosti. Do kraja godine novi su izdavatelji već odradili i akvizicije financirane prikupljenim kapitalom. Uspješni IPO-i zadnjih godina stvorili su pozitivan signalni efekt – pokazali su da tržište može prepoznati i nagraditi kvalitetne izdavatelje.
Nedavno smo dodijelili godišnje nagrade Zagrebačke burze gdje je titulom Zlatne dionice za 2025. nagrađena dionica Končara, dok je Srebrna dionica ona tvrtke Končar – Distributivnih i specijalnih transformatora. Dobar je to primjer kako se industrijska tradicija može uspješno spojiti s inovacijama, energetskom tranzicijom i međunarodnom konkurentnošću što je tržište prepoznalo i nagradilo povjerenjem investicijske zajednice. Takvi i slični primjeri potvrđuju da domaće tržište kapitala može ponuditi atraktivne i dugoročno održive investicijske prilike te da hrvatske kompanije mogu biti relevantne i konkurentne na globalnoj razini.
Kao važan moment možemo izdvojiti i daljnji trend izdavanja dužničkih vrijednosnih papira s preko šest milijardi eura upisanih od strane fizičkih osoba i prosječno preko 20.000 ulagatelja po izdanju.
Posebno se ističe nastavak digitalizacije i ulaganja u infrastrukturu tržišta, jačanje digitalnih kanala upisa dionica kao što je e-riznica i m-riznica Ministarstva financija. To je iznimno važan korak u smjeru pojednostavljivanja cijelog procesa, a to su pokazali i rezultati s terena. Takvi potezi doprinose razvoju investicijske kulture i većem uključivanju malih ulagatelja.
Može li se istaknuti neka osoba koja je obilježila proteklu poslovnu godinu?
– Umjesto pojedinca istaknula bih možda male ulagatelje koji su se snažno aktivirali, sva su nova izdanja rasprodana, a udio malih ulagatelja u prometu na burzi je oko 60 posto. To samo pokazuje da građani imaju i interesa i sredstava za mobiliziranje kapitala i spremni su nagraditi perspektivne investicijske priče.
Što mislite da je bio potez ili odluka koja se pokazala najvećim promašajem ili propuštenom prilikom?
– Poduzeća još uvijek nisu u punom profilu iskoristila kapacitete tržišta kapitala, posebice srednja i manja, tržište je moglo biti snažnije iskorišteno za financiranje investicija. Također, određena regulatorna i administrativna usporavanja još uvijek postoje i to su područja u kojima uvijek ima prostora za napredak.
Kako vidite razvoj situacije na domaćem tržištu kapitala u 2026. godini i koje bi gospodarske okolnosti mogle najviše na to utjecati?
– U 2026. godini očekujem daljnji stabilan rast domaćeg tržišta kapitala, uz veći interes izdavatelja i ulagatelja. Ključni utjecaj imat će kretanje kamatnih stopa, gospodarski rast u Europskoj uniji te daljnja politička i geopolitička stabilnost. Posebno važni bit će projekti vezani uz zelenu tranziciju, digitalizaciju i jačanje regionalne suradnje. Zagrebačka burza i dalje će imati aktivnu ulogu u poticanju tih procesa i razvoju tržišta.
