Ivan Bešlić (CISEx): Visokom razinom znanja možemo konkurirati zapadnom tržištu softvera

CISEx, hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera, nedavno je dobila novu upravu. Na njezinom čelu u narednom će mandatu biti Ivan Bešlić, suosnivač Sofascorea, koji je za Financije.hr otkrio koji će biti prvi koraci nove uprave i od čega se sve sastoji njihov program, a prisjetio se ukratko i početaka udruge te komentirao situaciju kako u IT sektoru tako i na hrvatskom tržištu softvera.

Za početak, možete li mi ukratko predstavite novo vodstvo CISEx-a?

Novo vodstvo CISEx-a čine predsjednik Ivan Bešlić, suosnivač i CSO Sofascorea, potpredsjednik Frane Borozan, suosnivač Syskita, Sven Marušić, VP of delivery u Endavi, Vlatko Vlahek, suosnivač PROTOTYP-a i Antonio Perić-Mažar, CEO Locastica.

Što će biti prvi koraci koje planirate napraviti?

Prvi meetup udruge u novom mandatu održali smo 11. lipnja, kada smo predstavili svoj program i planove za sljedeće razdoblje. Pozvali smo članove da na meetupu izjasne svoje mišljenje o tome što bi voljeli vidjeti u programu udruge kako bi udruga djelovala u skladu s vremenima u kojima se nalazimo i na najbolji način pomogla svojim članovima. Među našim prvim koracima je i anketa prema članovima kojom bismo voljeli dobiti uvid u potrebe naših članova te zatim djelovati u skladu s time. Također, aktivno radimo i na proširenju baze kontakata te pozivamo sve zainteresirane da nam se jave kako bi mogli u budućnosti pratiti rad udruge.

Program kojim ćete se voditi tijekom svog mandata podijeljen je u četiri točke. Koje su neke glavne odrednice toga programa?

Četiri točke našeg programa su nastavak rada na ukidanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om, informiranje članova o mogućnostima koje nudi vertikala S3 i edukacija članova o specifičnim znanjima, dijeljenje znanja produktnih tvrtki te dijalog o stagnaciji na tržištu i promjenama na tržištu rada.

Poslije dugogodišnjeg ekspanzivnog rasta, industrija softverskih usluga u posljednje vrijeme stagnira. Koji su uzroci, zašto je došlo do toga?

Zadnjih 15 godina bili smo svjedoci nevjerojatnog rasta potaknutog tehnološkim inovacijama kao što su dolazak pametnih telefona na tržište i stvaranje novih tvrtki povezanih s novim digitalnim mogućnostima (usluge taksija, smještaja, putovanja…). Istovremeno je došlo i do financijske stabilizacije nakon prošle krize te su kamate čak počele biti negativne. To je rezultiralo prebacivanjem kapitala u potpuno nove projekte i investiranje općenito. IT je investicijski segment. Primjerice, hoteli mogu raditi sa starim softwareom, ali će rado investirati u novi brži i bolji koji im je isplativ kroz duže razdoblje. U momentu visokog troška kapitala, novac se vraća iz investicijskog ciklusa natrag u fondove i obveznice. Stoga ni u IT sektoru više nema “prekomjernog” broja projekata, nego taman dovoljno da kvalitetne tvrtke i kvalitetni zaposlenici imaju dovoljno posla pred sobom.

Kakva je situacija kod nas, kolika se ta, nazovimo je, kriza odrazila na hrvatske izvoznike softvera?

Naše tržište se u ovom trenu nalazi u stagnaciji. Količina novih projekata je dovoljna da održava trenutni broj zaposlenih. Nema više hiper rasta kojem smo svjedočili proteklih nekoliko godina. Ovaj period će naše tvrtke članice iskoristiti za poboljšavanje internih procedura, edukaciju zaposlenih i ostale projekte za koje do sada nije bilo vremena. Isto tako vidimo trend u kojem iskusni seniori i dalje imaju snažan rast plaća. To je i smjer u kojem vidimo razvoj naših tvrtki. Želimo dijeliti znanje koje će ostati kod naših zaposlenika. Visokom razinom znanja možemo konkurirati zapadnom tržištu, dok s povoljnim i jednostavnim poslovima slabo konkuriramo u odnosu na jeftinu radnu snagu na istoku.

Prilikom predstavljanja programa, istaknuli ste kako IT sektor u Hrvatskoj može napraviti puno više. Što sve treba poduzeti da bi se iskoristio puni potencijal toga sektora?

Ključno je povećati razinu znanja svih naših tvrtki i zaposlenika. Kompleksne sustave ne može raditi bilo tko. Jednostavne web stranice će uvijek moći raditi konkurencija. Mi trebamo iskoristiti predznanja dobivena na odličnim hrvatskim učilištima. Generiramo zavidnu količinu visokoobrazovanog kadra. Cijela zajednica će imati koristi ako se pojedinci pogurnu na stepenicu više, jer će onda i tvrtke moći ponuditi komplesna i skupa rješenja. Naredne godine treba iskoristiti i da se slobodni kapaciteti upotrijebe za izradu odličnog softwarea za lokalno tržište. U tom slučaju će profitirati naši građani, a dosada su profitirali građani zapadnih zemalja kojima su sjajni hrvatski developeri gradili software.

IT je u sklopu nacionalne Strategije pametne specijalizacije (S3 vertikala) konačno dobio status strateške industrije. Kakve prilike će mu to donijeti?

Vertikala je važna za tvrtke u IT sektoru jer ona označava promjenu financiranja i lakši pristup sredstvima iz EU i Hrvatske. Također, vertikala služi i za promociju tehnološkog sektora u Hrvatskoj, a korištenje sredstava dostupnih ovom vertikalom omogućit će da naše tvrtke budu konkurentne i na europskom tržištu. Međutim, treba naglasiti kako je trenutno malo informacija o svim mogućnostima koje vertikala nudi i samim time nužno je dijeliti informacije s tvrtkama i organizirati edukacije na kojima će članovi moći doći do praktičnog znanja i načina kako izvući potencijal iz S3.

Sada bih se malo vratio u prošlost, kako je došlo do osnivanja CISEx-a i kako su izgledali sami počeci?

Udruga je osnovana 2011. godine nakon povremenih susreta i međusobne komunikacije vlasnika i zaposlenika IT tvrtki koji su već tada shvatili da postoji potreba za prepoznatljivošću IT sektora u Hrvatskoj i povezanošću svih zainteresiranih strana u tom sektoru. Uz to, motivacija za osnivanje udruge i udruživanje bila je i činjenica da su predstavnici IT sektora bili vrlo slabo zastupljeni u državnim tijelima. Prilikom osnivanja, udruga je brojila oko 40 članova te je svake godine rasla i širila svoj utjecaj.

Koliko danas imate članica i što sve one dobivaju od članstva u udruzi?

Danas udruga broji gotovo 300 članova, što pravnih, što fizičkih osoba. Osim sudjelovanja u svim događajima, meetupovima i edukacijama koje udruga organizira, naši članovi mogu direktno komunicirati jedni s drugima i na taj način razmjenjivati iskustva i ideje, odnosno učiti iz rješenja drugih tvrtki. Također, zalažemo se za prava naših članova sudjelovanjem u brojnim inicijativama te aktivnom suradnjom s medijima, Vladom, ministarstvima i drugim tijelima.

Među Vašim aktivnostima su i takozvana meetup druženja. Ako se ne varam, neka takva druženja spremate i za jesen pa bih Vas za kraj zamolio da mi kažete nešto više o tome. Gdje će se održati sljedeći meetupovi i koji su planovi za njih?

Za jesen smo najavili dva nova meetupa u Osijeku i Splitu kako bismo se još bolje povezali s članovima udruge iz tih gradova i predstavili im svoj program, odnosno saznali kakvi su to specifični izazovi s kojima se suočava IT scena u tim dijelovima Hrvatske. Meetup u Splitu očekujemo početkom rujna, a onaj u Osijeku početkom listopada. Više informacija ćemo podijeliti na svim kanalima i ovim putem pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže.