Francusko-talijanski konglomerat Thales Alenia Space u petak je objavio da je osigurao ugovor sa talijanskom svemirskom agencijom ASI za projektiranje lunarnog modula za boravak ljudi koji bi trebao biti spreman za misiju do 2033. godine.
Modul za tzv. višenamjensku habitaciju (MPH) dio je plana za misiju Artemis američke NASA-e. Lunarni modul bi bio pod zračnim pritiskom, a omogućio bi astronautima dulji boravak na Mjesecu. Vijek trajanja modula bio bi najmanje 10 godina, navodi se u zajedničkom priopćenju francuskog Thalesa i talijanskog Leonarda.
Thales Alenia Space je zajednička tvrtka za svemirsku tehnologiju sa sjedištem u Cannesu u kojoj dvije trećine udjela drži francuski vojno-zrakoplovni koncern Thales, a preostalu trećinu talijanska grupacija Leonardo. Ugovor stiže u vrijeme kad je cijeli program Artemis doveden pod upitnik, uslijed velikih rezanja troškova vlade američkog predsjednika Donalda Trumpa. Artemis je pokrenut 2017. godine, a prvi let s ljudskom posadom trebao bi uslijediti 2026.
Lunarni modul MPH bi trebao poslužiti kao dom za astronaute koji će provoditi vrijeme na Mjesecu i tamo provoditi znanstvena istraživanja, a osmišljen je i za lunarnu mobilnost, tj. kao za baza za lunarna vozila.
“Prva faza razvoja fokusirat će se na razvoj tehnologija za teške uvjete okoliša na lunarnoj površini, što uključuje ekstremne toplinske varijacije, svuda prisutnu lunarnu prašinu, visoke razine zračenja, udare mikrometeoroida, te efekte slabije gravitacije,” navode u priopćenju iz Thales Alenije.
Kompanija također ima ugovor za konstrukciju satelita za lunarni navigacijski sustav Europske svemirske agencije (ESA), kao i za sustav za isporuku tereta na površinu Mjeseca.
Europske kompanije za aeronautiku i svemirsku tehnologiju početkom ove godine su privukle ulagače jer jedine nude alternativu kompanijama u posjedu kontroverznog milijardera Elona Muska, kao što su Starlink i SpaceX.
Leonardo je u travnju najavio planove za povezivanje s europskim Airbusom i francuskim Thalesom na odvojenom projektu za razvoj alternative Starlinku, mreži komunikacijskih satelita koji korisnicima pruža mogućnost širokopojasnog spajanja na internet s bilo koje lokacije na svijetu.
Iako zasad nema naznaka kada bi takav sistem mogao biti osmišljen, a kamoli lansiran, predsjednik uprave Leonarda, Roberto Cingolani, tada je rekao da ozbiljno istražuju tu mogućnost.
Reuters u travnju izvijestio da su te tri kompanije razgovarale o mogućoj suradnji, no da su zasad najveća prepreka projektu europski regulatori i pravila EU o zaštiti tržišnog natjecanja. Cingolani je tada govorio da bi u “izvanrednim vremenima” ti propisi trebali biti fleksibilniji.
Nakon novog dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću Europa je shvatila da dojučerašnje sigurnosne garancije ne vrijede i da se više ne može oslanjati na SAD za obranu i vojnu tehnologiju. U ožujku je EU najavio paket mjera koje bi mogle osloboditi oko 800 milijardi eura sredstava za potrošnju na vojsku i obranu.
U sklopu tog zaokreta prema europskoj neovisnosti, neke zemlje razmišljaju o alternativi Starlinku, koji je igrao ključnu ulogu za Ukrajinu u ratu s Rusijom. Talijanska vlada je tada priopćila da obustavlja razgovore sa Muskovom kompanijom SpaceX o radu na izgradnji sigurnog komunikacijskog sustava za ministarstvo obrane.
Pročitajte još:
Trenutno je jedina alternativa Starlinku europski Eutelsat i njegov sustav OneWeb, razvijen u suradnji s Airbusom. No OneWeb zasad ima puno manje satelita u orbiti, a usluga se ne nudi privatnim korisnicima.
Europska alternativa za SpaceX – Muskovu raketnu kompaniju za isporuku tereta u svemir – zasad je jedino francuski program Arianne 6, koji je nakon niza odgoda uspio provesti uspješno testiranje u ožujku ove godine s kozmodroma u Francuskoj Gvajani.
