Amandman na talijanski zakon o proračunu predviđa podizanje gornje granice za plaćanja u gotovini, no dok dio parlamentarnih zastupnika smatra kako to povećava slobodu potrošača drugi misli da to otvara prostor za veće izbjegavanje plaćanja poreza i druge kriminalne aktivnosti.
Prijedlog je da se gornja granica iznosa za plaćanje u gotovini poveća s 5.000 na 10.000 eura, i to kako za fizičke osobe tako i za poduzeća. Vlada smatra da su strahovi od učinka takve mjere na izbjegavanje poreza preveliki.
Inače, prijedlog promjene u zakonu o proračunu za iduću godinu dolazi od stranke premijerke Giorgie Meloni Braća Italije. Upravo Meloni je prije tri godine uvela prvo povećanje limita s 2.000 na 5.000 eura.
Procjene visine neplaćanja poreznih davanja i doprinosa za socijalnu sigurnost u Italiji su različite, a vlada navodi da je u 2022. to bilo između 98,1 milijarde i 102,5 milijardi eura.
Kada je 1. siječnja 2023. stupila na snagu prva mjera o povećanju iznosa za plaćanja gotovinom talijanska središnja banka je priopćila da iako postojanje limita ne predstavlja apsolutnu zapreku za nelegalno ponašanje ono ipak čini barijeru za određene oblike kriminalnih postupaka i izbjegavanja plaćanja poreza.
U predloženom amandmanu također stoji da bi oni koji se odluče za gotovinsko plaćanje u iznosu između 5.000 i 10.000 eura morali platiti posebnu naknadu od 500 eura.
Kritičari vlade smatraju da ovakvi potezi nisu poželjni zbog same veličine talijanske sive ekonomije. Prema podacima talijanskog statističkog zavoda, u 2023. godini veličina sive ekonomije i ilegalnih aktivnosti dosegnula je vrijednost od 217,5 milijardi eura, što je bio rast od 7,5 posto na godišnjoj razini. Iznos odgovara 10,2 posto talijanskog bruto društvenog proizvoda.
Zamjenik premijera Matteo Salvini kaže da je podizanje praga na 10.000 eura nužno jer “ljudi moraju moći koristiti svoj novac kako žele”.
“Nitko se ne bi trebao opravdavati za ono što ima na bankovnom računu. Nismo u Venezueli”, poručio je Salvini.
Čelnik sindikata u bankovnom i osiguravateljskom sektoru Giacinto Palladino pak smatra da je u ovom konkretnom slučaju veća zabrinutost zbog neplaćanja poreza no zbog mogućeg pranja novca. Istaknuo je da su niža ograničenja za gotovinu korisna u borbi protiv ilegalnih aktivnosti.
Prema zakonskim rješenjima o sprečavanju pranja novca u EU gornja granica je za gotovinu dopuštena do 10.000 eura, no svaka država članica je slobodna odrediti i nižu granicu. To bi trebalo u cijelosti stupiti na snagu od 1. siječnja 2027.
Pročitajte još:
U međuvremenu u nekim zemljama EU-a ne postoje ograničenja za gotovinska plaćanja. U Njemačkoj, ako je takvo plaćanje veće od 10.000 eura, postoji obveza pokazivanja osobnog dokumenta.
Specifičnih ograničenja nema u Austriji, Estoniji, Švedskoj, Finskoj, Irskoj, Luksemburgu i na Cipru.
U Hrvatskoj je dozvoljeno primiti ili platiti gotovinu do 10.000 eura, no između obveznika fiskalizacije granica je 700 eura, dok preko toga mora plaćanje ići na karticu ili preko računa.
