U regionu koji je četiri i pol desetljeća bio jedna država danas šest prijestolnica bilježi različite demografske i gospodarske trendove koji oblikuju njihov razvoj. Gospodarske grane koje dominiraju u ovih šest gradova snažno su povezane sa statusom njihove države u regionalnoj i globalnoj ekonomiji.
Na primjer, u Ljubljani i Zagrebu okosnicu gospodarskog rasta čine usluge, IT i turistički sektor te financije. Ove gradove biraju međunarodne tvrtke i tehnoloških startupovi zbog stabilnosti i pristupa tržištu radne snage EU.
U Beogradu pored usluga i financija, važnu ulogu imaju telekomunikacije, proizvodnja i logistika, ali je inertnost u provođenju strukturnih reformi ograničenje u odnosu na EU metropole. Sarajevo i Skopje ovise i dalje o tradicionalnim sektorima poput građevinarstva, malih i srednjih poduzeća u trgovini i uslužnim djelatnostima, dok Podgorica ulaže u turizam, transport i bankarski sektor kao pokretače rasta.
Investicije i proračunska politika su presudni za srednjoročne izglede – Ljubljana i Zagreb nastavljaju s modernizacijom infrastrukture i potporom inovacijama kroz fondove EU, što im daje komparativnu prednost. Beograd je fokusiran na razvoj IT klastera i jačanje proizvodnih kapaciteta, ali bez većih investicija u obrazovanje i istraživanje teško može da sustigne regiju EU.
Sarajevo i Skoplje suočavaju se s demografskim izazovima i migracijama radne snage, što izravno utječe na kapacitet domaćeg gospodarstva da se razvija i diverzifikuje.
Gledajući na srednji rok, trendovi ukazuju na rastuću neravnotežu između glavnih gradova država članica EU i onih izvan Unije. Ljubljana i Zagreb mogli bi dodatno ojačati svoju ulogu regionalnih središta inovacija i ulaganja, dok Beograd ima potencijal kao most između EU i tržišta Zapadnog Balkana.
Veće plaće, ali i troškovi
U pravilu, svi promatrani glavni gradovi bilježe nešto više prosječne plaće u usporedbi s prosjecima na razini države, ali su i troškovi života u njima skuplji, i to u pravilu za veći postotak u usporedbi sa spomenutim porastima plaća.
U Hrvatskoj je prosječna neto plaća u listopadu iznosila 1.668 eura, prema podacima gradskog Statističkog zavoda.
Prema posljednjim dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Beogradu za studeni 2025. iznosila je 139.234 dinara (približno 1.175 eura), što je više od nacionalnog prosjeka za više od 27 tisuća (111.987, tj. 953 eura).
U Sjevernoj Makedoniji plaća je nešto ispod 720 eura.
U Crnoj Gori su prosjeci za gradove i općine posljednji put objavljeni u lipnju. Najviše prosječne neto plaće zabilježene su u Tivtu (1.179 eura), Zeti (1.139 eura) i Podgorici (1.061 euro). Sektori s najvišim plaćama su financije i osiguranje (1.624 eura), opskrba električnom energijom, plinom i klimatizacija (1.440 eura), kao i poslovanje nekretninama (1.345 eura). U vrijeme te objave, nacionalni prosjek iznosio je 1.010 eura.
Demografski podaci
Posljednji popis stanovništva klasičnom metodom u Sloveniji održan je 2002. godine. Nakon toga, zemlja je prešla na potpuno novi sustav, provodeći popise isključivo na temelju podataka iz raznih administrativnih registara i baza podataka, čime se izbjegava tradicionalni popis na terenu. Prema podacima SURS-a, gradska općina Ljubljana imala je 2024. godine 297.575 stanovnika.
Zagreb je najveći grad u Hrvatskoj, sa 767.131 stanovnika u urbanom području, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine, s najvećim rastom broja stanovnika u državi. No i Hrvatska se, kao i Srbija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina, suočava s velikim odljevom stanovništva.
U Srbiji je posljednji popis stanovništva proveden 2022. godine, a prema njemu Beograd ima registriranih 1.685.563 stanovnika (oko 1,2 milijuna na području metropole), što ga čini daleko najvećim glavnim gradom od svih šest država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
U Bosni i Hercegovini, Sarajevo je svakako najveći grad – unutar njegovih administrativnih granica živi otprilike 275.524 stanovnika, dok je šire područje Sarajevskog kantona prema popisu stanovništva iz 2013. godine imalo 413.593 stanovnika.
Prema popisu stanovništva Sjeverne Makedonije iz 2021. godine, Skoplje ima 526.502 stanovnika, dok je iste godine utvrđeno da glavni grad Crne Gore, Podgorica, ima 179.505 stanovnika, što pak čini oko 30 posto ukupnog crnogorskog stanovništva.
U Zagrebu dominantni – konzultanti
Zagreb, kao gospodarsko i poslovno srce Hrvatske, pokriva velik dio gospodarskih aktivnosti zemlje – tvrtke sa sjedištem u Zagrebu generiraju velik dio ukupne dobiti i prihoda hrvatskih tvrtki, a grad je ključan i u izvozu roba i usluga. U glavnom gradu Hrvatske 2024. godine poslovalo je točno 57.420 poslovnih subjekata, što je također porast u odnosu na 53.865 (+6,5 posto) godinu ranije, prema podacima CompanyWalla.
Po broju registriranih zagrebačkih firmi, najaktivnije djelatnosti su savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem (3.666), djelatnosti ostalih članskih organizacija (3.076), nespecijalizirana trgovina na veliko (2.899), ostalo računalno programiranje (2.553), te gradnja stambenih i nestambenih zgrada (2.507).
Međutim, među vodećim tvrtkama sa sjedištem u Zagrebu su članice energetskog, telekomunikacijskog i prehrambenog sektora – INA (nafta i plin), Hrvatski Telekom, Agrokor, Atlantic Grupa, Dukat i Podravka, koje dominiraju tržištem i regionalnom trgovinom.
Grupacija Fortenova je najveći dobitaš, sa 215.599.257 eura u 2024.
Ukupni prihod tvrtki sa zagrebačkog područja, na temelju podnesenih godišnjih izvješća, iznosili su 128,6 milijardi eura (128.602.635.696), a dobit 5,6 milijardi eura (5.579.986.346), uz obostrani međugodišnji rast.
Beograd kao najveće gospodarsko središte i motor rasta Srbije
Beograd je najveća gospodarska sila u Srbiji, odgovorna za značajan dio nacionalnog BDP-a i najveći broj zaposlenih u zemlji, s velikim državnim i privatnim tvrtkama koje oblikuju industrijske tokove.
Ne iznenađuje činjenica da je Beograd ujedno i najveće gospodarsko središte u regiji. Na temelju podataka iz prošle izvještajne godine (2024.) koje nam je dostavila tvrtka za kreditni rejting CompanyWall, u glavnom gradu Srbije registrirano je 83.799 pravnih subjekata, što je za otprilike četiri tisuće više nego godinu ranije, 79.619. Ukupan broj zaposlenih također se povećao – sa 710.173 u 2023. na 728.150 u 2024. godini.
Što se tiče djelatnosti, najveći broj pravnih subjekata u Beogradu posluje u nespecijaliziranoj veleprodaji (5.367), djelatnostima ostalih organizacija temeljenih na članstvu (4.821), konzultantskim djelatnostima vezanim uz poslovanje i ostalo upravljanje (3.778), djelatnostima restorana i mobilnih ugostiteljskih objekata (3.553), kao i u računalnom programiranju (3.127).
Tvrtka s najvećim prihodom, čije je sjedište na području srbijanskog glavnog grada, je Elektrodistribucija Srbije (EPS) s 3,9 milijardi eura (3.919.082.100), što je 10,6 posto manje nego godinu ranije. EPS a.d. je ujedno i najveći poslodavac, s 19.203 zaposlenika na kraju 2024. godine.
Što se tiče dobiti, najuspješnija Beogradska kompanija bila je Raiffeisen banka, sa 249.397.650 eura, ako se uključi financijski sektor.
Sveukupno, svi pravni subjekti iz Beograda s godišnjim izvješćima dostavljenim APR-u ostvarili su tijekom 2024. godine 98,7 milijardi eura prihoda (98.684.064.337) i 5,07 milijardi eura dobiti (5.072.341.274,50). Zanimljivo je da su im prihodi veći za otprilike 8,5 posto na godišnjoj razini, ali da im je dobit u istom razdoblju smanjena za otprilike devet posto.
U Ljubljani najveći prihodi
Ljubljana je vjerojatno najrazvijenije urbano i gospodarsko središte među glavnim gradovima bivše Jugoslavije. U glavnom gradu Slovenije posluje velik broj tvrtki, a među najvažnijima su Petrol, multinacionalna naftna i distribucijska tvrtka, te domaće banke i telekomunikacijske tvrtke koje doprinose BDP-u i zaposlenosti republike (i grada).
U 2024. godini u Ljubljani je poslovalo 33.444 gospodarskih subjekata, s godišnjim rastom od 6,9 posto, u usporedbi s 31.449 u 2023. Njihovi ukupni prihodi dosegnuli su gotovo 130 milijardi eura (129.955.366.192), uz 5,07 milijardi eura dobiti (5.074.909.642).
I u prestonici Slovenije najbrojnije su konzultantske djelatnosti (2.543) i udruženja (1.719), ali svakako najveći doprinos ekonomiji daje spomenuti Petrol, regionalni energetski div, sa 4.688.016.000 eura prihoda i 130,5 milijuna eura dobiti (130.512.000), na 2.926 zaposlenih.
Petrol je prvi po prihodima među poduzetnicima, a drugi po dobiti, dok je na prvom mjestu distributer električne energije HSE, sa 210.490.452 eura.
Sarajevo i Skoplje – izazovi transformacije industrije i uslužnog sektora
Sarajevo i Skoplje suočavaju se sa specifičnim strukturnim izazovima. Gospodarstvo Sarajeva, iako najjače u Bosni i Hercegovini, još uvijek balansira između povijesnih industrijskih kapaciteta i uslužnih sektora poput telekomunikacija, financija i turizma. Tvrtke poput BH Telecoma, Bosnalijeka i Energopetrola ostaju ključni akteri u kantonalnom gospodarstvu, ali regionalne poteškoće na tržištu rada i spora fiskalna reforma usporavaju brzi rast.
Za Sarajevo je izračun nešto kompliciraniji, s obzirom na bitnu podjelu grada, pa ukupni prihodi u njegovom zapadnom dijelu iznose 7.589.582.149 eura, a dobit 466.588.529 eura, dok su u znatno manjem Istočnom Sarajevu prihodi iznosili samo 50.359.765, a dobit 6.370.420 eura.
Skoplje, kao glavni grad Sjeverne Makedonije, igra značajnu ulogu u uslugama, prometu i malim proizvodnim tvrtkama, ali ostaje tržište s nižim intenzitetom ulaganja u usporedbi s Ljubljanom ili Zagrebom, što usporava produktivnost i zaradu u srednjoročnom razdoblju.
U Skoplju su ukupni prihodi iznosili 998.545.692 eura, a dobit 310.330.049 eura, za ukupno 10.873 obuhvaćenih pravnih subjekata. Najveći prihodi dobit ostvarila je NLB banka, s 132.275.204,50 eura prihoda i 53.423.362,50 dobiti.
Pročitajte još:
- Najmlađe tvrtke s najvećim rastom u Hrvatskoj: Na prvom mjestu energetika, najviši prihodi u građevini
- Lideri u prehrambenom sektoru zaradili gotovo 180 milijuna eura: Podravka i Dukat s najvećim maržama
- Prihodi vodećih pet građevinskih tvrtki u Hrvatskoj oko 860 milijuna eura – Najprofitabilniji Ing-Grad u prošloj godini obavio IPO na Zagrebačkoj burzi
Podgorica i potencijal turističkih i uslužnih sektora
Podgorica, glavni grad Crne Gore, središte je financijskog, osiguravajućeg, bankarskog, konzultantskog i građevinskog sektora u zemlji, s naglaskom na usluge i turizam kao pokretače rasta. Uslužna ekonomija dominira poslovnim okruženjem i potiče migraciju stanovništva iz ruralnih područja u grad, što poboljšava lokalno tržište rada i potrošnju.
Unatoč tome, Crna Gora se i dalje suočava s ograničenjima fiskalnog prostora i sporošću privlačenja velikih investicija, što bi moglo ograničiti ubrzani rast u srednjoročnom razdoblju ako se ne poboljšaju institucionalni okvir i konkurentnost vanjske trgovine.
U Podgorici je poslovalo 12.366 pravnih subjekata, koji su u 2024. ostvarili prihode od 9.303.362.109 eura i 660.020.959 eura dobiti.
Najveći prihod ostvaren je u trgovinskom sektoru – imala ga je tvrtka Voli Trade, s 368.919.219 eura, dok je najveću dobit imala Crnogorska Komercijalna banka, sa 60.091.699 eura.
Jedan odgovor
Puno toga se promjenilo…