Isplati li se više kupovina kuće ili stana?

Razgovarali smo s nekoliko stanovnika metropole, koji su svoje kuće kupili prije tri do pet godina i svi su se složili kako je to u tom trenutku bio najlogičniji potez.

– Mi smo kuću, renoviranu starogradnju, od oko 250 kvadrata na zagrebačkoj Trešnjevci 2021. godine kupili za 280 tisuća eura. U to vrijeme bismo si za te novce mogli priuštiti stan gotovo trostruko manje kvadrature. S tim da vjerojatno ne bismo dobili garažu i dvorište što ovdje imamo – govori nam sugovornica. Drugi sugovornik je, pak, u prosincu 2020. prodao stan od 50-ak kvadrata u podsljemenskoj zoni, da bi u siječnju 2021. kupio u Španskom novosagrađenu kuću od 150 stambenih kvadrata i više od sto kvadrata okućnice.

– Kuća je koštala 240 tisuća eura. Kad smo zatvorili kredit za stan, digli smo još 150 tisuća – kaže nam sugovornik, koji vjeruje da bi, kad bi htio, danas prodao kuću za 350 tisuća eura bez problema.

Da je i cijena kuća rasla pokazuje i posljednja analiza internetskog oglasnika Njuškalo. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u 2024. godini je u odnosu na prethodnu godinu rasla 12,66 posto, dok je prosječna tražena cijena kvadrata kuće u istom razdoblju rasla 14,4 posto. No, još je značajnije istaknuti kako je tražena cijena kvadrata kuće u tri godine narasla visokih 47 posto. Ipak, agenti za nekretnine govore nam kako nije mala razlika između tražene i dogovorene cijene prodaje.

– U 2025. godini, tržište nekretnina u Zagrebu bilježi stabilizaciju cijena, s prosječnom cijenom kvadrata stana od oko 2.830 eura. Potražnja za obiteljskim kućama ostaje stabilna, osobito u kvartovima poput Remeta, Bijenika, Šestina i Vrapča, gdje kupci traže više prostora, privatnosti i kvalitetu života. Kuće i dalje predstavljaju pristupačniju alternativu stanovima, posebno za obitelji koje traže dugoročna rješenja – govori nam Luka Prica, osnivač agencije Starling. Dodaje kako stanovi i dalje dominiraju tržištem nekretnina u Hrvatskoj, s omjerom prodaje otprilike 2:1 u odnosu na kuće.

– Iako se interes za kućama povećava, osobito u prigradskim dijelovima Zagreba i manjih gradova, stanovi ostaju atraktivniji zbog bolje prometne povezanosti, nižih režijskih troškova i interesa investitora u najam – zaključuje.

Isto tako, cijene kvadrata stana i dalje premašuju cijenu kvadrata kuće u svim županijama i generalno u Hrvatskoj. Primjerice, u Zagrebu je riječ o odnosu 3.226 naspram 1.913 eura po kvadratu. Na moru je ta razlika manja – primjerice u Istarskoj županiji prosječna tražena cijena kvadrata stana je 3.750 eura naspram 3.142 eura traženih po kvadratu za kuću. S takvim odnosom cijena puno je teže izvagati što je pametnije i dugoročno isplativije kupiti.

Naš sugovornik preseljenje u kuću u Španskom smatra potezom života. Vratio se u kvart u kojem je odrastao, osnovna škola i vrtić su u blizini, kao i roditelji koji su od velikog značaja za čuvanje djece kad je to potrebno.

Kuća, kaže, nudi više prostora i privatnosti, možeš renovirati ili raditi preinake praktički bez ičije dozvole, u većini slučajeva parkirno mjesto je osigurano, ako ne i više njih, pa i garaža, imaš podrum, tavan, vrt i dvorište.

Ipak, mnogi se ne odlučuju na kuću zbog toga što ona često zahtijeva i veće troškove. Stanovi uglavnom nude rješavanje problema iz sredstva pričuve, pa time i osiguravaju manje odgovornosti. S obzirom na manju kvadraturu i režijski troškovi su niži.

I dok cijene i kuća i stanova rastu, interes, prema podacima Porezne uprave, opada. U Hrvatskoj je lani prodano 1809 stanova i apartmana manje nego godinu prije te se interes za nekretnine smanjuje drugu godinu zaredom. Lani je evidentirano nešto manje od 27 tisuća prodanih stanova i apartmana, što je otprilike sedam posto manje nego godinu. Pad je zabilježen i kod kuća. Lani je u Hrvatskoj prodano oko 4000 kuća, što je 770 prodanih kuća u godinu dana manje i oko 1100 prodanih kuća manje u dvije godine, odnosno 17 posto u godini i 25 posto u dvije godine.

Budući kupci nadaju se da će pad interesa uroditi padom cijena. Za to vrijeme, mijenjaju se interesi. Umjesto stanova i kuća, kupuju se zemljišta. U Istri, te područjima oko Zadra i Splita zabilježeno je znatno povećanje broja prodanih nekretnina s uključenim zemljištem. I Zagrepčani su u posljednje vrijeme pribjegli štednji kupovinom zemljišta u okolici i vlastitom gradnjom kuća, pa čak i odabiru montažnih kuća.

– Tražili smo i stanove i kuće u Zagrebu, ali to nikako nije davalo ploda. Naći nešto odgovarajuće u okviru naših financijskih mogućnosti činilo se lutrijom. Na kraju smo kupili zemljište u okolici i za tri mjeseca naša montažna kuća, koja uopće ne izgleda kao montažna, bila je spremna za useljenje – kaže nam sugovornica.

Prica nam potvrđuje kako se najveća ponuda kuća nalazi u Istri i na Kvarneru, gdje velik broj objekata ulazi na tržište zbog turističkog karaktera regije.

– S druge strane, u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, osobito u okolici Zagreba, Karlovca i Varaždina, potražnja za kućama nadmašuje ponudu. Kupci su ovdje usmjereni na trajno stanovanje, što povećava interes za stabilnim, dugoročnim nekretninama s okućnicom – govori nam Prica. Dodaje kako je tijekom posljednjih godina prodan i velik broj kuća u okolici Zagreba, za koje dotad nije pokazivan interes, a razlog ovih investicija bio je prenamjena tih nekretnina u svrhu najma za strane radnike. 

PIŠE: Helena Marušić Čović