Razgovarali smo s nekoliko stanovnika metropole, koji su svoje kuće kupili prije tri do pet godina i svi su se složili kako je to u tom trenutku bio najlogičniji potez.
– Mi smo kuću, renoviranu starogradnju, od oko 250 kvadrata na zagrebačkoj Trešnjevci 2021. godine kupili za 280 tisuća eura. U to vrijeme bismo si za te novce mogli priuštiti stan gotovo trostruko manje kvadrature. S tim da vjerojatno ne bismo dobili garažu i dvorište što ovdje imamo – govori nam sugovornica. Drugi sugovornik je, pak, u prosincu 2020. prodao stan od 50-ak kvadrata u podsljemenskoj zoni, da bi u siječnju 2021. kupio u Španskom novosagrađenu kuću od 150 stambenih kvadrata i više od sto kvadrata okućnice.
– Kuća je koštala 240 tisuća eura. Kad smo zatvorili kredit za stan, digli smo još 150 tisuća – kaže nam sugovornik, koji vjeruje da bi, kad bi htio, danas prodao kuću za 350 tisuća eura bez problema.
Da je i cijena kuća rasla pokazuje i posljednja analiza internetskog oglasnika Njuškalo. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u 2024. godini je u odnosu na prethodnu godinu rasla 12,66 posto, dok je prosječna tražena cijena kvadrata kuće u istom razdoblju rasla 14,4 posto. No, još je značajnije istaknuti kako je tražena cijena kvadrata kuće u tri godine narasla visokih 47 posto. Ipak, agenti za nekretnine govore nam kako nije mala razlika između tražene i dogovorene cijene prodaje.
– U 2025. godini, tržište nekretnina u Zagrebu bilježi stabilizaciju cijena, s prosječnom cijenom kvadrata stana od oko 2.830 eura. Potražnja za obiteljskim kućama ostaje stabilna, osobito u kvartovima poput Remeta, Bijenika, Šestina i Vrapča, gdje kupci traže više prostora, privatnosti i kvalitetu života. Kuće i dalje predstavljaju pristupačniju alternativu stanovima, posebno za obitelji koje traže dugoročna rješenja – govori nam Luka Prica, osnivač agencije Starling. Dodaje kako stanovi i dalje dominiraju tržištem nekretnina u Hrvatskoj, s omjerom prodaje otprilike 2:1 u odnosu na kuće.
– Iako se interes za kućama povećava, osobito u prigradskim dijelovima Zagreba i manjih gradova, stanovi ostaju atraktivniji zbog bolje prometne povezanosti, nižih režijskih troškova i interesa investitora u najam – zaključuje.
Isto tako, cijene kvadrata stana i dalje premašuju cijenu kvadrata kuće u svim županijama i generalno u Hrvatskoj. Primjerice, u Zagrebu je riječ o odnosu 3.226 naspram 1.913 eura po kvadratu. Na moru je ta razlika manja – primjerice u Istarskoj županiji prosječna tražena cijena kvadrata stana je 3.750 eura naspram 3.142 eura traženih po kvadratu za kuću. S takvim odnosom cijena puno je teže izvagati što je pametnije i dugoročno isplativije kupiti.
Naš sugovornik preseljenje u kuću u Španskom smatra potezom života. Vratio se u kvart u kojem je odrastao, osnovna škola i vrtić su u blizini, kao i roditelji koji su od velikog značaja za čuvanje djece kad je to potrebno.
Kuća, kaže, nudi više prostora i privatnosti, možeš renovirati ili raditi preinake praktički bez ičije dozvole, u većini slučajeva parkirno mjesto je osigurano, ako ne i više njih, pa i garaža, imaš podrum, tavan, vrt i dvorište.
Ipak, mnogi se ne odlučuju na kuću zbog toga što ona često zahtijeva i veće troškove. Stanovi uglavnom nude rješavanje problema iz sredstva pričuve, pa time i osiguravaju manje odgovornosti. S obzirom na manju kvadraturu i režijski troškovi su niži.
I dok cijene i kuća i stanova rastu, interes, prema podacima Porezne uprave, opada. U Hrvatskoj je lani prodano 1809 stanova i apartmana manje nego godinu prije te se interes za nekretnine smanjuje drugu godinu zaredom. Lani je evidentirano nešto manje od 27 tisuća prodanih stanova i apartmana, što je otprilike sedam posto manje nego godinu. Pad je zabilježen i kod kuća. Lani je u Hrvatskoj prodano oko 4000 kuća, što je 770 prodanih kuća u godinu dana manje i oko 1100 prodanih kuća manje u dvije godine, odnosno 17 posto u godini i 25 posto u dvije godine.
Budući kupci nadaju se da će pad interesa uroditi padom cijena. Za to vrijeme, mijenjaju se interesi. Umjesto stanova i kuća, kupuju se zemljišta. U Istri, te područjima oko Zadra i Splita zabilježeno je znatno povećanje broja prodanih nekretnina s uključenim zemljištem. I Zagrepčani su u posljednje vrijeme pribjegli štednji kupovinom zemljišta u okolici i vlastitom gradnjom kuća, pa čak i odabiru montažnih kuća.
– Tražili smo i stanove i kuće u Zagrebu, ali to nikako nije davalo ploda. Naći nešto odgovarajuće u okviru naših financijskih mogućnosti činilo se lutrijom. Na kraju smo kupili zemljište u okolici i za tri mjeseca naša montažna kuća, koja uopće ne izgleda kao montažna, bila je spremna za useljenje – kaže nam sugovornica.
Pročitajte još:
Prica nam potvrđuje kako se najveća ponuda kuća nalazi u Istri i na Kvarneru, gdje velik broj objekata ulazi na tržište zbog turističkog karaktera regije.
– S druge strane, u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, osobito u okolici Zagreba, Karlovca i Varaždina, potražnja za kućama nadmašuje ponudu. Kupci su ovdje usmjereni na trajno stanovanje, što povećava interes za stabilnim, dugoročnim nekretninama s okućnicom – govori nam Prica. Dodaje kako je tijekom posljednjih godina prodan i velik broj kuća u okolici Zagreba, za koje dotad nije pokazivan interes, a razlog ovih investicija bio je prenamjena tih nekretnina u svrhu najma za strane radnike.
PIŠE: Helena Marušić Čović
6 Odgovora
Kako kome, vjerujem da je to zaista osobno pitanje za svakog pojedinca
Imam kucu od svekrve,nista ne kupujem.
Sve je preskupo, bolje spavati na klupi
Ne kupovat ni jedno ni drugo, čekat da netko umre da nasljedim.
Ni jedno ni drugo…
Prosjecan građanin si ne moze priustiti nista danas…kredit od 280.000 eura?! Pa tko im to placa?