Kako rastu cijene nafte logično je da se javlja ključno pitanje ekonomske ranjivosti, što se svodi na to prodaje li ili kupuje pojedina zemlja energiju.
Čini se da je dva tjedna nakon početka napada na Iran vidljiv obrazac prema kojemu izvoznici energije ostvaruju korist dok uvozno ovisne ekonomije zbrajaju troškove.
Za zemlje Perzijskog zaljeva više cijene bi značile više prihode, no to se ne osjeti koliko bi inače zbog snažno smanjene proizvodnje.
Vrijedi pogledati kakva je situacija s najizloženijim zemljama s obzirom na bilancu energetske trgovine kao udjela u bruto društvenom proizvodu (BDP).
Najizloženija gospodarstva nalaze se u Aziji. Tajland ima deficit u energetskoj bilanci jednak razini od 7,4 posto BDP-a, a slijedi Južna Koreja s 5,7 posto. Nisu daleko ni Singapur, Vijetnam i Tajvan.
Negativnu bilancu od preko tri posto BDP-a imaju i Japan, Indija i Turska. U Kini je ona 2,2 posto BDP-a.
Položaj Europe nije tako dramatičan, ali ostaje neugodan.
Belgija je tu u negativnom smislu na vrhu s negativnom energetskom bilancom od 2,5 posto BDP-a.
Slijedi Grčka s minusom od 2,4 posto, a onda Italija s dva posto.
Španjolska ima negativnu energetsku bilancu od 1,8 posto BDP-a, a Francuska i Poljska od po 1,7 posto.
U Njemačkoj je to 1,5 posto BDP-a.
Irak je na vrhu svjetske ljestvice po pozitivnoj energetskoj bilanci koja je došla na 40,8 posto BDP-a.
Drugi je Katar s 32,4 posto BDP-a, a ostale zemlje Zaljevske regije također imaju značajne brojke. To su Ujedinjeni Arapski Emirati sa 17,6 posto i onda Saudijska Arabija s 15,9 posto BDP-a. Tek iza njih je jedna zemlja koja nije iz te regije, a to je Alžir kod kojega je višak u energetskoj bilanci 15,6 posto BDP-a.
Logično, za svaku od tih zemalja svaki dolar više u cijeni nafte ide izravno u izvozne prihode, odnosno državni proračun ili državne fondove.
No, među sve te arapske zemlje ugurala se jedna europska zemlja koja je na trećem mjestu globalne ljestvice, a to je Norveška čiji je višak u energetskoj trgovinskoj bilanci 19,1 posto BDP-a.
Rusija ima višak od 10,1 posto BDP-a, no sankcije onemogućuju da taj potencijal u punoj mjeri dođe do izražaja.
SAD također ima pozitivnu bilancu, ali minimalnu od 0,2 posto BDP-a.
Od početka sukoba između SAD-a, Izraela i Irana činjenica je li zemlja neto uvoznik ili izvoznik energije odrazila se i na kretanje tržišta dionica, ističe Euronews. Tako je dioničko tržište u Saudijskoj Arabiji naraslo u zadnja dva tjedna 2,5 posto, a u Norveškoj 1,1 posto.
Pročitajte još:
U Aziji najgore je prošla Južna Koreja gdje je pad tog tržišta bio 12,2 posto. Nafta iz Perzijskog zaljeva čini čak 73 posto opskrbe u toj zemlji.
U Tajlandu je dioničko tržište palo 10,7 posto, u Japanu 7,2 posto te u Indiji 5,7 posto.
U Europi njemačke su dionice izgubile osam posto, u Francuskoj pad je 7,7 posto, a u Italiji 6,6 posto.
U biti, kako rekosmo, Norveška i njezino tržište su iznimka u Europi u smislu pozitivnog učinka najnovije energetske krize.
