Integralno korporativno oporezivanje u Hrvatskoj niže od europskog prosjeka

U većini europskih zemalja korporativni prihod se zapravo dvostruko oporezuje, jednom na razini tvrtke kao porez na dobit te drugi put na razini dioničara kao porez na dividendu ili na kapitalnu dobit. Stoga je zanimljivo pogledati kakva je integrirana porezna stopa kada se spoje te dvije vrste oporezivanja i time dobije ukupan porez na korporativne prihode.

Američki think-tank Tax Foundation izradio je pregled situacije za 2025. godinu za zemlje Europske unije i još nekoliko europskih zemalja.

Uzme li se, kao primjer, slučaj Francuske gdje je integrirana stopa dosta visoka stvari stoje ovako. Ako tamošnja tvrtka zaradi 100 eura mora platiti porez na dobit od 36,13 eura. To znači da tvrtki ostane 63,87 eura kao dobit nakon oporezivanja.

Ako tvrtka odluči tu dobit rasporediti dioničarima kao dividendu, tada to podliježe stopi poreza od 34 posto što je posljedično 21,72 eura uplate u državnu blagajnu od dividende. Tako ostaje 42,15 eura od početnih 100 eura, odnosno ukupna korporativna stopa oporezivanja iznosi osjetnih 57,85 posto.

Francuska je brojka najviša među europskim zemljama, a nakon nje su Irska s 57,13 posto, Danska s 54,74 posto te Ujedinjeno Kraljevstvo s 54,5 posto. Najniže ukupne stope korporativnog oporezivanja imaju Latvija s 20 posto, Estonija s 22 posto te Mađarska s 22,65 posto. Kad je riječ o kapitalnoj dobiti, tu je opet na vrhu Francuska sa spomenutim postotkom.

Treba razlučiti razliku između oporezivanja dividende, odnosno isplate profita ili dijela profita dioničarima te kapitalne dobiti koja se odnosi na zaradu od prodaje dionica ili udjela u investicijskim fondovima.

Iza Francuske slijede Danska s 54,76 posto, Nizozemska s 52,52 posto te Norveška s 51,52 posto. U toj kombinaciji najmanje oporezuje Cipar, tek 12,5 posto, a onda Rumunjska 16,84 posto te Bugarska 19 posto. Dosta dobro stoje i Švicarska s 19,61 posto, kao i Slovenija s 22 posto.

Ima zemalja, kao što su Belgija, Cipar, Grčka, Luksemburg, Malta, Slovačka, Slovenija, Švicarska i Turska koje zapravo ne oporezuju kapitalnu dobit u slučaju dugotrajnog držanja dionica, pa onda porez na dobit ostaje jedini sloj korporativnog oporezivanja kod kapitalnog dobitka na dugi rok.

U Hrvatskoj je stopa oporezivanja kapitalne dobiti 12 posto, jednako kao kod dividendi ili kamata na oročenu štednju. Porez na dobit tvrtki ima stope od 10 posto na prihode do milijun eura i 18 posto na prihode veće od milijun eura. Integralno korporativno oporezivanje u slučaju dividendi ili kapitalne dobiti tako iznosi u prosjeku 27,8 posto.

Europski je prosjek 39,23 posto kad je riječ o isplati dividend te 36.03 posto kad je riječ o kapitalnoj dobiti. U SAD-u je, primjerice u oba slučaja 47 posto.

Kako navodi analiza think-tanka Tax Foundation, dvostruko oporezivanje korporativnog prihoda može proizvesti određene ekonomske distorzije, kao što su smanjenje štednje ili investiranja, veća sklonost prema određenim vrstama poslovanja i veća sklonost financiranju zaduživanjem no na tržištu kapitala.

U ovoj godini u nekoliko europskih zemalja došlo je do promjena. Estonija je porez na dobit podigla s 20 na 22 posto, Francuska s 25,8 na 36,13 posto, Litva s 15 na 16 posto, a Slovačka s 21 na 24 posto. Island je pak smanjio stopu s 21 na 20 posto, Luksemburg s 24,94 na 23,87 posto te Portugal s 31,5 na 30,5 posto.

Pet zemalja je podiglo stopu poreza na dugotrajnu kapitalnu dobit. U Češkoj je to bilo s 0 na 23 posto, u Estoniji s 20 na 22 posto, u Latviji s 20 na 28,5 posto, u Španjolskoj s 28 na 30 posto te u Ujedinjenom Kraljevstvu s 20 na 24 posto. Portugal je taj porez smanjio s 28 na 19,6 posto.

Španjolska je pak podigla stopu oporezivanja dividendi s 28 na 30 posto, a Slovačka ju je smanjila s 10 na sedam posto.