Prošloga tjedna Neuralink Elona Muska je ponovno privukao pozornost najavivši da će ove godine započeti masovnu proizvodnju svojih moždanih čipova te operativni zahvat potreban za njihovu ugradnju učiniti gotovo u potpunosti automatiziranim. To bi, prema Reutersu, u nadolazećim godinama moglo učiniti tu tehnologiju dostupnom znatno većem broju ljudi.
Neuralinkov moždani čip je vrlo mali uređaj osmišljen za čitanje moždanih signala i njihovo pretvaranje u digitalne naredbe koje mogu pomoći ljudima da kontroliraju računala ili druge uređaje koristeći svoje misli. Do sada su ti čipovi izrađivani samo u malim količinama za testiranje.
Još jedna, možda i važnija promjena odnosi se na način ugradnje čipa u mozak. Ranije je operacija uključivala nekoliko ručnih koraka i zahtijevala da liječnici uklone dio lubanje, dok tvrtka sada radi na sustavu u kojem većinu postupka izvodi robot.
Ova najava nagnala nas je da se prisjetimo najrevolucionarnijih inovacija i izuma južnoafričkog milijardera, kako uspješnih tako i onih koje su propale i prije ulaska u razvojnu fazu.
Spomenuti Neuralink vjerojatno spada među najfascinantnije, ali i najkontroverznije Muskove projekte. Riječ je o tvrtki osnovanoj 2016. godine s ciljem razvijanja naprednog moždano-računalnog sučelja. Među najvažnijim primjenama te tehnologije svakako je ona medicinska, odnosno mogućnost liječenja neuroloških bolesti poput Parkinsona, Alzheimera i paralize.
Pokusni kunić Neuralinka bio je 30-godišnji Amerikanac Noland Arbaugh koji je pretrpio tešku ozljedu leđne moždine u nesreći tijekom kupanja u jezeru.
“Odlučio sam se prijaviti za operaciju jer sam želio pomoći tom području znanosti da se razvije i napreduje. Smatrao sam da će mi to otvoriti mnoga vrata i dati priliku da ponovno živim uobičajenim životom. Odluku nisam donio olako. Budući da sam kvadriplegičar, ostao mi je samo još mozak, i bilo je zastrašujuće pustiti nekoga da mi ‘kopa’ po njemu. Ali želio sam iskoristiti tu priliku”, rekao je Arbaugh u intervjuu koji je u rujnu 2024. dao za Financije.hr.
Nakon operacije osjećao se odlično te mu uopće nisu bili potrebni lijekovi protiv bolova koji su mu propisani.
Najviše Muskovih inovacija ipak dolazi iz automobilskog sektora, pa je tako njegova Tesla gotovo postala sinonim za električna vozila. Kompanija je, među ostalim, razvila velike litij-ionske baterije visoke gustoće, optimizirane za automobilsku upotrebu, no još značajniji izumi vezani su uz sustave za autonomno upravljanje vozilom, odnosno autopilote.
Oni su se, međutim, susretali s brojnim problemima koji su prouzročili niz nesreća, uključujući i one sa smrtnim ishodom. Tako je, među ostalim, sud na Floridi prošle godine naložio Tesli plaćanje 243 milijuna dolara za kompenzaciju žrtvama udesa u koji je bio upleten Model S opremljen autopilotom, dok su zbog još dvije nesreće u Kaliforniji, gdje su život izgubile tri osobe, postigli povjerljive izvansuske nagodbe.
Na razne kompilkacije nailazili su i Teslini robotaksiji. Nakon dugih najava oni su se na cestama konačno pojavili u lipnju prošle godine, no testiranje su obilježili tehnički gafovi, uključujući i incident u kojem je vozilo nakratko prešlo dvostruku žutu crtu i ušlo u suprotni prometni trak.
Krajem 2023., pak, stigla je vijest o zatvaranju tvrtke za brzi teretni i putnički prijevoz Hyperloop One. Taj koncept, temeljen na sustavu lebdećih kapsula super velike brzine koji koristi magnetsku levitaciju, trebao je omogućiti putovanje od New Yorka do Washingtona za samo 30 minuta, što je dvostruko brže od leta komercijalnim mlažnjakom i četiri puta brže od vlaka.
Važnu ulogu tu je trebalo igrati i Muskovo poduzeće za izgradnju tunela, The Boring Company, nastojalo je poslati putnike smještene u kapsule kroz međugradski sustav divovskih podzemnih vakuumskih cijevi.
Pročitajte još:
Moramo spomenuti i SpaceX, kompaniju koja je privatizirala svemirske letove. Njihovi prvi letovi doživjeli su potpuni debakl, ali su s vremenom postali predvodnici privatne svemirske industrije, pojma koji prije Elona Muska nije postojao. Konačna ambicija SpaceX-a je, dodajmo i to, kolonizirati Mars.
Tu je i Grok, sarkastični chatbot čiji su odgovori i komentari naišli na kritike i dodatno potvrdili Muskov imidž kontroverzne figure, bliske Donaldu Trumpu i ekstremnim političkim idejama.
