INGRA dioničko društvo za inženjering, graditeljstvo i energetiku sa sjedištem u Zagrebu, održalo je Glavnu skupštinu Društva, nakon koje je izvijestilo Zagrebačku burzu (ZSE) o glavnim točkama i zaključcima.
„Glavna skupština je donijela sve odluke prema prijedlozima sadržanima u Pozivu na Glavnu skupštinu Društva koji je objavljen putem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, na Zagrebačkoj burzi d.d., internetskoj stranici Društva te na internetskoj stranici sudskog registra pod posl. brojem R3- 24/3141-1, sve dana 5. travnja 2024. godine.“, izvijestila je kompanija.
Cijeli dnevni red Glavne skupštine i sve točke su prihvaćene i izglasane jednoglasno od dioničara, poput godišnjih izvješća za 2023. godinu, izvješća poslovodstva o stanju Društva i izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru, pokrića gubitka za 2023. godinu, davanja razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora te imenovanja revizora Društva za 2024. godinu.
„Na Glavnoj skupštini su donesene sljedeće odluke: Gubitak po nekonsolidiranom završnom računu za 2023. godinu nakon oporezivanja iznosi 991.549,00 EUR (slovima: devetsto devedeset jednu tisuću petsto četrdeset devet eura), koji iznos se u cijelosti pokriva iz zadržane dobiti.“, navedeno je u priopćenju tvrtke nakon Glavne skupštine.
Za revizora Društva imenovalo se revizorsko društvo PricewaterhouseCoopers d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu.
Duga povijest poslovanja
Podsjetimo, INGRA je osnovana 1955. godine kao izvozno udruženje industrijskih proizvođača s područja bivše Jugoslavije, sa ciljem da za iste proizvođače organizira izvozne aktivnosti i investicijsku izgradnju u svijetu. Od 1995. djeluje kao potpuno privatizirano dioničko društvo u većinskom vlasništvu malih dioničara.
Od samog početka INGRA d.d. je izvodila investicijske projekte u zemlji i inozemstvu kao što su velika energetska i industrijska postrojenja, a gradila je i velike turističke komplekse, hotele, bolnice i slične kapitalne objekte po sustavu “ključ u ruke”.
Sredinom 1990-ih uključila se u sanaciju i obnovu infrastrukture i proizvodnje stradale u Domovinskom ratu, sudjeluje u izgradnji autocesta u Hrvatskoj, najvećem građevinskom i infrastrukturnom projektu u zemlji, gradi telekomunikacijsku mrežu za novog mobilnog operatera na domaćem tržištu i obnavlja ratom uništene turističke objekte na dubrovačkom području. Godine 2004. pokreće investicijske projekte stanogradnje u Hrvatskoj i paralelno nastavlja s proširenjem djelatnosti vezanih za turistički sektor.
Kraj prvog desetljeća 2000. godine obilježili su veliki investicijski projekti, među kojima i dosad najveći hrvatski projekt javno-privatnog partnerstva te najimpozantniji i najsloženiji građevinski pothvat u samostalnoj Hrvatskoj – izgradnja višenamjenske dvorane Arena Zagreb (2008.).
Pročitajte još:
Na području energetike ističe se projekt izgradnje Hidroelektrane Lešće (2010.), prve hidroelektrane izgrađene u Hrvatskoj od njene samostalnosti, a u segmentu stanogradnje izgradnja luksuznih stambenih objekata: kompleks vila na Srebrnjaku (2009.) i stambeno-poslovnog objekta Dvori Lapad (2010). Nastavlja se i rad na velikim infrastrukturnim projektima i povezivanju Hrvatske autocestama te 2013. godine, kao partner u konzorciju hrvatskih tvrtki, sudjeluje u nastavku izgradnje autoceste od Splita do Ploča (autocesta A1, dionica Ravča – Ploče 1). Dvije godine kasnije sudjeluje u izgradnji i nove dionice autoceste Zagreb – Sisak, dionice Jakuševac – Velika Gorica jug, prometnice koja je dio zagrebačke obilaznice.
Ingra je prošle 2023. godine završila postupak predstečajne nagodbe, čime je ta tvrtka za inženjering, graditeljstvo i energetiku zatvorila 10 godina dugo poglavlje financijskih opterećenja.
INGRA d.d.
Ulica Alexandera von Humboldta 4B, 10000, Zagreb, Hrvatska
7.115.362,53 (2022.)
19 (2022.)
3 Odgovora
Šteta.
Istina.
Užas