Inflacija u Hrvatskoj u siječnju blago ubrzala, i dalje među najvišim u EU

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u siječnju 2026. u odnosu na siječanj 2025. u prosjeku su više za 3,4 posto, a u odnosu na prosinac 2025. za 0,3 posto, javio je Državni zavod za statistiku (DZS).

U siječnju ove godine došlo je do ponovnog blagog ubrzavanja inflacije na godišnjoj razini. U prosincu prošle godine inflacija je u Hrvatskoj osjetno usporila sa stopom rasta od 3,3 posto, s obzirom na 3,8 posto u studenome 2025. godine.

Podaci Eurostata pokazuju da je inflacija na godišnjoj razini u Hrvatskoj i dalje među najvišima u eurozoni. Gledano prema komponentama, za usluge iznosi 7,2 posto, za energiju 3,7 posto, za hranu, piće i duhan tri posto te za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1 posto, objavio je DZS.

Na mjesečnoj razini inflacija postupno usporava, što ukazuje da bi u mjesecima što dolaze moglo doći do usporavanja. Gledano na mjesečnoj razini prema kategorijama porast stope promjene za usluge iznosi 2,2 posto, energije za 1,8 posto, te hrana, piće i duhan, za 1,0 posto, dok je pad stope procijenjen za komponentu industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 3,4 posto.

Prema Europskom statističkom uredu Eurostat godišnja stopa inflacije u eurozoni u siječnju 2026. godine iznosila je 1,7 posto, što predstavlja pad u odnosu na 2,0 posto zabilježenih u prosincu.

Prvi puta je objavljena i procjena za Bugarsku, koja je od ove godine nova članica eurozone, a u kojoj su cijene u siječnju na godišnjoj razini u prosjeku bile veće za 2,3 posto.

Među zemljama eurozone Hrvatska je, prema trenutačnim podacima, druga po visini inflacije, odmah nakon Slovačke.

Prema dostupnim podacima, usporavanje rasta cijena ponajviše je rezultat snažnijeg pada cijena energije, dok su ostale kategorije zabilježile umjerenije promjene.

Najvišu godišnju stopu inflacije i dalje bilježi sektor usluga, gdje su cijene porasle za 3,2 posto, slijede hrana, alkohol i duhan s rastom od 2,7 posto.

Cijene neenergetskih industrijskih proizvoda porasle su skromnih 0,4 posto, u usporedbi s 0,3 posto u prosincu. S druge strane, cijene energije nastavile su padati, i to znatno snažnije nego prethodnog mjeseca, s godišnjim smanjenjem od 4,1 posto, nakon pada od 1,9 posto u prosincu.

Najnoviji podaci upućuju na postupno smirivanje inflatornih pritisaka u europodručju, osobito u segmentu energenata, dok sektor usluga i dalje ostaje glavni pokretač rasta cijena.