Industrijska proizvodnja u travnju pala na godišnjoj razini u eurozoni i u EU

U travnju 2024. pala je desezonirana industrijska proizvodnja u eurozoni za 0,1 posto na mjesečnoj razini, a u EU je porasla za 0,5 posto, pokazali su podaci Eurostata, statističkog ureda Europske unije. U ožujku je porasla za 0,5 posto u eurozoni, dok je u EU ostala stabilna.

Na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja pala je za tri posto u eurozoni i za dva posto u EU.

U travnju ove godine, u odnosu na mjesec prije, industrijska proizvodnja u eurozoni pala je samo za intermedijarne proizvode i to za 0,4 posto.

Istodobno, najviše je porasla za netrajne proizvode široke potrošnje, 3,4 posto. Slijede kapitalna dobra s rastom od 0,7 posto, energija s 0,4 posto i trajni proizvodi za široku potrošnju s 0,3 posto.

I u EU je pala samo industrijska proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 0,2 posto. Najveći rast zabilježen je kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju i to za 3,9 posto, a zatim su trajni proizvodi za široku potrošnju s rastom od jedan posto. Industrijska proizvodnja kapitalnih dobara bila je veća za 0,5 posto, a energije za 0,3 posto.

Najveći mjesečni rast među zemljama članicama zabilježen je u Danskoj gdje je industrijska proizvodnja porasla za 10,4 posto. Na drugom mjestu je Grčka s rastom od sedam posto, a na trećem Poljska sa 6,7 posto. Najveći pad imao je Luksemburg sa 6,7 posto, zatim Latvija s 4,9 posto i Irska s 3,4 posto, navodi Eurostat.

U travnju 2024. u usporedbi s istim mjesecom lani industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je samo za netrajne proizvode za široku potrošnju, 0,7 posto, a za sve ostalo je pala. Tako je industrijska proizvodnja kapitalnih dobara bila manja za 5,3 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,1 posto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala je za dva posto, a energije za 1,1 posto.

Kao u eurozoni, i u EU je samo porasla proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 2,9 posto. Najviše je pala kod kapitalnih dobara i to za 4,9 posto, zatim su trajni proizvodi za široku potrošnju s padom od 2,1 posto i intermedijarni proizvodi s 1,8 posto. Najmanje je pala proizvodnja energije, samo za 0,9 posto.

Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je u Irskoj gdje je industrijska proizvodnja bila manja za 15,7 posto, u Latviji je pala za 7,8 posto, a u Finskoj za 6,8 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja na godišnjoj razini u travnju pala za dva posto.

S druge strane, najveći rast imala je Danska sa 17,4 posto. Nakon nje je Grčka s 10,8 posto, a na trećem mjestu je Slovenija sa 7,4 posto.