Nakon dovršetka izgradnje novog postrojenja za obradu teških ostataka i prateće infrastrukture u Rafineriji nafte Rijeka, INA je započela ključnu fazu funkcionalnog testiranja sustava, čime projekt modernizacije rafinerijskog kompleksa ulazi u samu završnicu prije puštanja u probni rad.
Početak probnog rada očekuje se u ožujku, izvijestili su iz Ine.
Riječ je o takozvanom „hot commissioningu“, odnosno testiranju postrojenja u stvarnim radnim uvjetima. Nakon prethodno provedenog hladnog testiranja zrakom, u sustav se postupno uvodi ponajprije para, voda i gorivi plin, a potom i naftni derivati. Svi procesi odvijaju se pod strogo kontroliranim uvjetima tlaka, temperature i sigurnosti, stoji u priopćenju.
Cilj ove faze je provjeriti rad opreme, pouzdanost automatike i sigurnosnih sustava te stabilnost cjelokupnog procesa prije komercijalnog rada.
Testiranja bi trebala trajati nekoliko tjedana, nakon čega slijedi postupno povećanje kapaciteta do pune operativne spremnosti.
“Ovo je jedna od najzahtjevnijih faza jer po prvi put puštamo procesne fluide u sustav i u realnim uvjetima testiramo sve tehnološke i sigurnosne funkcije”, izjavio je Goran Pleše, operativni direktor Rafinerija i marketinga u Ini. Dodao je kako se tijekom 2026. očekuje rad cijelog kompleksa u punom kapacitetu.
Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, vrijedan gotovo 700 milijuna eura, najveće je pojedinačno ulaganje u povijesti Ine te jedan od najznačajnijih industrijskih projekata u Hrvatskoj. Uključuje izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka (DCU), modernizaciju postojećih postrojenja, novu luku, silose, zatvoreni transportni sustav za koks te novu trafostanicu – najveću u državi.
Iz Ine ističu da će modernizacija riječki rafinerijski kompleks pretvoriti u jedno od tehnološki najnaprednijih postrojenja u regiji, uz veću energetsku učinkovitost, bolje iskorištenje sirove nafte i povećanu proizvodnju visokovrijednih derivata.
Pročitajte još:
Puštanjem novog postrojenja u rad INA planira povećati proizvodnju dizela i do 30 posto te smanjiti potrebu za uvozom derivata, osobito u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone. Istodobno će prestati potreba za uvozom vakuum plinskog ulja (VGO), sirovine koja se na europskom tržištu pretežno nabavlja iz Rusije, čime se dodatno jača energetska sigurnost Hrvatske.
Iz Ine poručuju kako im prioritet ostaje sigurna i kontinuirana opskrba domaćeg tržišta te ključnih regionalnih tržišta – Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije.
Nadogradnja riječke rafinerije dio je šireg investicijskog ciklusa u kojem su INA i MOL Grupa u posljednjih deset godina uložile više od milijardu eura u modernizaciju rafinerijske i logističke infrastrukture.
