INA počela istraživanja na geotermalnoj bušotini kod Đurđevca

Nakon provedenih opsežnih geofizičkih mjerenja INA je započela s istražnim bušenjem geotermalne bušotine Leščan kod Đurđevca, a cilj je dokazati postojanje i karakteristike geotermalnog ležišta te provesti proizvodna ispitivanja kojima će se utvrditi njegova energetska vrijednost, objavila je INA.

Ako se ispitivanjem utvrdi dostatan potencijal za proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora, INA će odmah krenuti s izradom druge istražne bušotine s istog bušotinskog radnog prostora.

“Na temelju rezultata ispitivanja i izvedenih geofizičkih mjerenja INA će izraditi detaljan plan razrade podzemnog i nadzemnog sustava za proizvodnju električne energije iz geotermalnih resursa”, navodi se u objavi.

Ukupna investicija u prve dvije bušotine iznosit će oko 20 milijuna eura, a ukupna vrijednost cijelog projekta mogla bi prijeći 170 milijuna eura. Elektrana bi mogla imati snagu od najmanje 20 megavata.

INA napominje i da će, kada budu poznati rezultati ispitivanja i procjena potencijala proizvodnje električne energije, razmatrati i mogućnosti distribucije toplinske energije za lokalnu zajednicu i potrebe gospodarstva u okolici grada Đurđevca.

“Ulazak u geotermalnu energiju logičan je iskorak za Inu koja ima više od 70 godina iskustva stečenog tijekom istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Osim što možemo koristiti svoju postojeću ekspertizu o istraživanjima, geotermalna energija nam otvara velik potencijal za održivu proizvodnju električne energije. No, ova istraživanja nisu bez izazova i rizika – troškovno i tehnički su zahtjevnija od istraživanja nafte i plina te osim što podrazumijevaju znatna ulaganja ovise i o potpori države. Stoga mi, kao i svi ulagači u zelene energetske projekte, moramo imati predvidiv regulatorni okvir kako bismo čim prije mogli opravdati investicije i krenuti s proizvodnjom”, istaknula je predsjednica uprave INA-e Zsuzsanna Ortutay prigodom svečanosti početka radova.

Predsjednik Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan poručio je da je projekt Leščan konkretan primjer kako strateški energetski ciljevi dobivaju lokalnu dimenziju i stvarni razvojni potencijal.

“INA je dozvolu dobila u listopadu 2023. i u najkraćem mogućem roku ishodila sva odobrenja za početak radova na bušotini. INA i Agencija za ugljikovodike uspješno surađuju i u okviru projekta Nacionalnog plana za oporavak i otpornost ‘Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala  u kontekstu centraliziranog grijanja’ gdje INA i Crosco pružaju usluge AZU-u i ministarstvu pri realizaciji ovog važnog projekta. Geotermalna energija daje stabilnost sustavu i otvara nove gospodarske mogućnosti, nova ulaganja, znanja i radna mjesta. U nastavku projekta ključna je koordinacija svih dionika, od lokalne zajednice do nositelja dozvole, kako bi se sve aktivnosti odvijale u skladu s planovima i na dobrobit đurđevačkog kraja”, kazao je Krpan.

Kod bušenja na bušotini Leščan ključna je faza istražnih aktivnosti čiji je cilj doći do geotermalnog ležišta na dubini od 3.700 do 4.200 metara. Procijenjena temperatura ležišta je oko 200 stupnjeva celzija, dok je očekivana temperatura geotermalne vode na površini oko 180 stupnjeva celzija, navodi se također u objavi INA-e.

Po riječima gradonačelnika Đurđevca Hrvoja Jančija, geotermalni potencijal moći će se, osim za proizvodnju struje, koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji te jeftinom grijanju kućanstava i poslovnih subjekata što bi se moglo odraziti i na interes gospodarstvenika za đurđevačku poduzetničku zonu.

Prema podacima AZU-a, u Hrvatskoj je trenutačno 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora za geotermalne vode. Od toga 13 istražnih prostora pripada trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave s prioritetom razvoja geotermalne energije za toplinarstvo. Četiri investitora razvijaju geotermalni potencijal za proizvodnju električne energije na šest istražnih prostora. Od 12 eksploatacijskih polja na šest se planira proizvodnja električne energije.

Procijenjeni kapacitet geotermalnih elektrana u Hrvatskoj je oko 1.000 MW, a dosad je ostvareno tek 10 MW. Vlada ima ambiciozan plan do 2030. godine postići 318 MW kapaciteta u geotermalnim elektranama.