IEA: Globalna ulaganja u energetiku ove godine će dosegnuti rekordnih 3,3 bilijuna dolara

Očekuje se da će ove godine zbog većih ulaganja u razvoj čistih izvora energije globalne investicije u energetiku dosegnuti rekordnih 3.3 bilijuna dolara. Iznosi će rasti unatoč gospodarskoj neizvjesnosti i geopolitičkim napetostima, priopćila je u četvrtak Međunarodna energetska agencija (IEA).

Tehnologije za tzv. čistu energiju, koje uključuju obnovljive izvore, nuklearnu energiju i skladištenje energije, trebale bi privući oko 2.2 bilijuna dolara investicija, ili dvostruko više od iznosa koji se očekuje da će biti potrošen na razvoj fosilnih goriva, navodi IEA u svojem godišnjem izvješću World Energy Investment 2025.

Prema izvješću, Kina nastavlja biti najveći globalni ulagač u energetiku, a od tehnologija koje najviše privlače investicije ističu se solarni paneli. “Ekonomska i trgovinska slika koja brzo evoluira znači da neki ulagači pauziraju investicije da vide što će se dogoditi, kad se radi o novim odobrenjima energetskih projekata – ali ipak, u većini područja još uvijek ne vidimo neke značajne posljedice za postojeće projekte,” rekao je u komentaru na izvješće je direktor IEA Fatih Birol.

Po njihovim podacima solarna energija će privući najveći dio ulaganja, s investicijskim prognozama koje bi trebale dosegnuti 450 milijardi dolara u 2025. godini, dok se nova ulaganja u baterijsko skladištenje energije procjenjuju na oko 66 milijardi dolara.

Za baterije se smatra da su ključan dio zelene tranzicije jer pomažu da se ublaže oscilacije u proizvodnji iz obnovljivih izvora poput vjetroturbina ili solarnih ploča. Baterije se mogu koristiti za pohranjivanje električne energije u periodima kad je opskrba na vrhuncu, i pružati nazad energiju u trenucima velike potražnje. No, zasad su ulaganja u baterijske tehnologije ipak u zaostatku za proizvodnjom iz solarne energije i energije vjetra.

Nasuprot tome, IEA očekuje se da će se ulaganja u naftu i plin smanjiti, pri čemu će tzv. upstream ulaganja u naftu 2025. pasti za 6 posto, što će biti potaknuto i nižim cijenama nafte i očekivanjima slabije potražnje, koja bi trebala pasti po prvi put još od 2020. godine i vremena pandemije Covida-19.

Ipak, ulaganja u nove objekte za ukapljeni plin (LNG) u velikom su usponu, jer se novi projekti u SAD-u, Kataru, Kanadi i u drugim državama pripremaju za početak rada. Između 2026. do 2028. očekuje se da će kapaciteti globalnog tržišta LNG-ja doživjeti dosad najveći rast.

Također, priljev kapitala u razvoj nuklearne energije povećao se za 50 posto u posljednjih pet godina, i na putu je da dosegne oko 75 milijardi dolara u 2025. godini. Nagli rast globalne potražnje za električnom energijom također potiče i nastavak ulaganja u opskrbu ugljenom, i to uglavnom u Kini i Indiji. IEA podsjeća da je Kina 2024. počela graditi nove elektrane na ugljen kapaciteta gotovo 100 gigavata, što je globalni broj dozvola za nove elektrane na ugljen gurnulo na najvišu razinu od 2015.

U izvješću se upozorava i da su ulaganje u elektrodistribucijske mreže od 400 milijardi dolara godišnje puno manja od investicija u proizvodnju i elektrifikaciju, što predstavlja potencijalan rizik za sigurnost opskrbe električnom energijom. Da bi se zadržala sigurnost opskrbe, ulaganja u mrežu morat će se do ranih 2030-ih izjednačiti s ulaganjima u proizvodnju – no iz IEA kažu da je taj proces usporen zbog birokracije i uskog grla u vidu globalne opskrbe transformatorima i kablovima.

Obrasci ulaganja u energetiku i dalje su vrlo neujednačeni na globalnoj razini, a mnoga gospodarstva u razvoju tek pokušavaju mobilizirati kapital za razvoj energetske infrastrukture. S druge strane, Kina je apsolutni lider u ulaganjima u čistu energiju.

“Kad je prije skoro deset godina IEA objavila svoj prvi izvještaj o ulaganjima u energetiku 2025. u njemu je Kina bila tek malo ispred SAD-a. Kina je danas daleko najveći svjetski investitor u energetiku na svijetu, i za te svrhe troši dvostruko više od Europske unije, i gotovo jednako kao EU i SAD zajedno,” dodaje Birol.