IEA: EU odličan u energetskim inovacijama, problem nastaje u komercijalizaciji

Privatna Arhiva/dr.sc.Herceg
Znanstvenici Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Foto: Privatna arhiva

Novo izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA) navodi kako je Europska unija (EU) uspješna u području istraživanja kad je riječ o energetskom sektoru, no ono što nedostaje je komercijalizacija, odnosno široka proizvodnja.

“Europa nema problem oko inovacija, već u prelasku u proizvodnju širokih razmjera”, ističe IEA uz napomenu kako je EU odličan u istraživačkim i pilot projektima, ali sustavno pada na ispitu proboja u industrijskom razvoju.

Izvješće je prezentirano u sklopu prošlotjednog sastanka ministara energetike zemalja članica EU-a kojemu je cilj bio razmotriti stanje oko razvoja najnovijih tehnoloških rješenja kao što su mali modularni reaktori, energija fuzije te hvatanje i skladištenje ugljika. To su sve elementi koji bi trebali imati važnu ulogu u procesu dekarbonizacije u EU.

Po ocjeni IEA, EU je stalno u riziku da ostane mjesto za testiranje tehnologija koje će kasnije biti komercijalizirane negdje drugdje kroz široku proizvodnju.

U 2023. godini IEA je predvidio da će oko 35 posto smanjenja količina ugljičnog dioksida do 2050. ovisiti o tehnologijama koje još nisu komercijalno dostupne. Najnovije izvješće stavlja tu brojku bliže 25 posto.

“Inovacije u energetici su postale strateški prioritet za vlade diljem svijeta. Zemlje koje imaju energetsku sigurnost i industrijsku konkurentnost na vrhu prioriteta te ulažu u razvoj bit će najbolje pozicionirane da vode iduću generaciju tehnologije u energetici”, ustvrdio je, kako prenosi Euronews, izvršni direktor IEA Fatih Birol.

IEA je identificirao više od 150 važnih proboja u inovacijama u različitim segmentima, od klimatizacije i perovskitnih solarnih ćelija do fuzijske energije, natrij-ionskih baterija i novog naraštaja geotermalnih sustava. Start-up tvrtke u EU zauzimaju 25 posto globalnog tržišta rizičnog kapitala u sektoru energije što je rast u odnosu na 15 posto od prije pet godina. No, za usporedbu na SAD otpada gotovo 50 posto.

Ono što je također uočljivo je da europske tvrtke općenito dobivaju manje količine investicija u početnim fazama razvoja.

Ono gdje inovativne tvrtke u EU pokazuju snagu su područja fuzijske energije, podzemnog skladištenja vodika, industrijske elektrifikacije, stabilizacije energetske mreže, pohrane ugljičnog dioksida, sintetičkih goriva te detekcije metana.

Čak 40 posto projekata u naprednim fazama koje prati IEA i koji su ključni za postizanje energetske sigurnosti do 2030. godine vodi se u Europi.

IEA je pohvalio postojanje europskog fonda za konkurentnost vrijednog 410 milijardi eura kao ključnog odgovora na potrebe jačanja start-up tvrtki te malih i srednjih poduzeća.

“Usklađivanje EU financiranja s inovacijama je bitno kako bi javne investicije imale stvaran učinak na tvrtke. Inovacije sa polica sveučilišta ne donose koristi dok ne dospiju na tržište”, ocijenila je glavna direktorica europske industrijske udruge Digital Europe Cecilia Bonefeld-Dahl.

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen istaknuo je kako je proizvodnja energije iz vjetra i Sunca u EU između 2019. i 2024. godine uštedjela oko 59 milijardi eura na uvozu fosilnih goriva.

Osim toga dodaje i da zelena tranzicija pomaže u snižavanju cijena te štiti potrošače od šokova u nabavi energije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari