Europska središnja banka (ESB) je tijekom pandemijske krize ubacila u sustav kao izvanrednu mjeru za likvidnost gotovo tri bilijuna eura, no tako iznimno visoka razina likvidnosti će u potpunosti doći kraju tijekom iduće godine što je zapravo ključni korak u normalizaciji monetarne politike.
Prema očekivanjima ESB-a, višak likvidnosti koji banke u eurozoni pohranjuju u ESB past će na ispod dva bilijuna eura iduće godine što je razina zadnji put viđena prije no što su donositelji odluka u ESB-u pokrenuli monetarni poticaj bez presedana početkom 2020. godine.
“To je kraj jednog razdoblja. Izvanredno stanje u europskoj monetarnoj politici približava se kraju”, izjavio je za Financial Times globalni makroanalitičar banke ING Carsten Brzeski.
Po njegovim riječima, ESB je uspio glatko odrediti postupak izlaženja iz politike kvantitativnog popuštanja.
U ožujku 2020. ESB je krenuo u snažnu kupnju vladinih obveznica i onih iz privatnog sektora u nastojanju da se stabilizira i potakne gospodarstvo ugušeno pandemijom Covida-19. Tada je omogućeno i nekoliko velikodušnih i dugotrajnih operacija refinanciranja za banke.
Mnogi ekonomisti sada pohvaljuju ESB jer je spriječio veći ekonomski raspad budući da su konvencionalne mjere ekonomske politike u tom trenutku bile iscrpljene, a kamatne stope su bile negativne i prije no što je pandemija krenula.
No, jasno je da nikada ne može i bez kritika, pa ima i onih koji smatraju da je poplava likvidnosti vjerojatno narušila tržišne cijene zapalivši juriš na nekretnine u mnogim zemljama uključujući Njemačku. Kritičari krive politiku otkupa obveznica kroz izvanrednu injekciju likvidnosti i za rast inflacije od kraja 2021. godine.
ESB je počeo s povlačenjem nekonvencionalnih mjera monetarne politike već od 2022. godine što je rezultiralo stalnim padom likvidnosti koja se do listopada 2022. više no udvostručila na 4,8 bilijuna eura.
No, za izvlačenje iz pandemijske politike treba vremena. ESB ne prodaje aktivno obveznice koje je prikupio tijekom krize već pušta da im istekne ročnost.
Višak likvidnosti koji banke drže u ESB-u je pao za gotovo pedeset posto i dalje će se smanjivati do kraja iduće godine.
Članica izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel je rekla da je trenutačni proces ponajprije kvantitativna normalizacija, a ne kvantitativno stezanje.
Pročitajte još:
ESB je također u svojoj novoj analizi objavio da povratak u normalne likvidnosne okvire teče glatko.
“Sada će banke morati aktivnije upravljati svojom likvidnošću”, zaključuju stručnjaci ESB-a te dodaju da je sada vjerojatnije da će se banke više oslanjati na tržište novca i standardne operacije refinanciranja.
Banke mogu doći do likvidnosti kod ESB-a uz dodatak od 0,15 postotnih bodova na depozitnu kamatnu stopu od dva posto. Taj se mehanizam jedva koristio zadnjih godina, no u ESB-u procjenjuju da će postajati sve popularniji s daljnjim padom likvidnosti.
