Brže usvajanje digitalnih tehnologija u poslovanju, kako u dijelu povećanja interne produktivnosti, tako i u smjeru inovacija i stvaranja nove dodane vrijednosti na tržištu, može značajno podići ukupnu konkurentnost domaćeg gospodarstva, zaključak je četvrtog izdanja najveće domaće poslovne konferencije o digitalizaciji Digitalna (R)evolucija, koja je okupila petstotinjak poduzetnika.
U fokusu konferencije bile su većinom male i srednje tvrtke koje prema Izvješću Europske komisije o stanju digitalnog desetljeća za 2023. zaostaju u digitalnoj transformaciji u odnosu na Europu.
Hrvatska ICT industrija se proteklih godina pozicionirala kao najbrže rastući dio gospodarstva, a prema Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. taj sektor ima potencijal nastaviti ubrzano rasti i doseći 13 posto udjela u BDP-u Hrvatske, istaknuto je na konferenciji.
Glavni pokretač rasta tog sektora je upravo digitalna transformacija, zbog čega je na Digitalnoj (R)evoluciji upozoreno da ne smijemo dozvoliti da s jedne strane imamo visokotehnološki sektor, a s druge strane ostatak gospodarstva koji ne koristi prednosti tehnologije.
”Domaća ICT industrija bilježi impresivan rast, postajući katalizator napretka u našoj ekonomiji. S više od 6.500 poduzetnika i gotovo 55.000 zaposlenih, ova grana nije samo dio ekonomije, već ključni motor inovacija i razvoja gospodarstva. Svjedoci smo kako je ICT sektor postao jedan od najotpornijih tijekom pandemije, energetske krize i stalnih tehnoloških promjena. Povećanje prihoda, profitabilnosti te ulaganja u istraživanje i razvoj jasno pokazuju vitalnost ovog sektora. No, istovremeno se suočavamo se s jazom u digitalizaciji, posebno među malim i srednjim poduzećima, što ne smijemo dozvoliti. U HUP-u smo jasno identificirali mjere kojima se može ubrzati digitalizacija u Hrvatskoj, no vidjeli smo da možemo puno napraviti i na ovaj način, kroz Digitalnu (R)evoluciju gdje iz prve ruke poduzetnicima pokazujemo uspješne primjere digitalizacije”, istaknula je u uvodnom obraćanju Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Primjere dobrih praksi digitalizacije poslovanja prezentirali su predstavnici domaćih kompanija.
Konzultant Ivan Malić prikazao je kako tehnologija pomaže PPK Valpovo u donošenju boljih poslovnih odluka u poljoprivredi. Među ostalim tako je otkrio da ta tvrtka koristi dronove i softver koji im pokazuje gdje i koliko treba gnojiti. Napomenuo je i kako u svom poslu “hendlaju” 200 milijuna kilograma, što bi bilo nemoguće bez korištenja digitalizacije.
Dr. med. specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije Goran Kuzmac iz Poliklinike Sabol predstavio je mobilnu i web aplikaciju SENDD koja pomoću umjetne inteligencije brzo, bez odlaska liječniku u ordinaciju, kod dojenčeta prepoznaje različite stupnjeve potencijalnih oštećenja. Roditelji u aplikaciju učitavaju videosminke koje potom analizira umjetna inteligencija. Svoj potpuno novi sustav planiraju i komercijalizirati.
Predsjednik Uprave Bauwerk Boen Hrvatske Igor Benaković demonstrirao je kako klasična proizvodnja parketa može imati koristi od tehnologije, kroz primjenu virtualne stvarnosti, mreže senzora i umjetne inteligencije. Tako su napravili tzv. Digitalnog blizanca jedne svoje hale koju koriste kao svojevrsni laboratorij, odnosno istraživački centar. Korištenjem spomenutih tehnologija, naglasio je Benaković, uštedjeli su 1,3 milijuna eura.
Marko Ćosić, direktor Službe za digitalnu prodaju, podršku korisnicima i operativne poslove u Croatia osiguranju, pričao je o LAQO GPT-u, sustavu korisničke podrške koji koristi umjetnu inteligenciju za brže i bolje iskustvo klijenata. Croatia osiguranje predstavilo je i prvo AI procjenilište šteta na motornim vozilima na europskom osigurateljnom tržištu.
Vjekoslav Budimir osnivač i direktor tvrtke 3D Lab, Futura Dent prikazao je digitalnu transformaciju u stomatologiji, dok je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić demonstrirao napredni nadzorno-komunikacijski sustav za rano otkrivanje požara na udaljenim i nedostupnim lokacijama. Zahvaljujući njemu, sa 165 požara koliko ih je prosječno bilo u razdoblju od 2013. do 2022. godine pali smo na samo 42.
Roberto Gobo, direktor digitalizacije u Valamaru prezentirao je primjere korištenje tehnologija u hotelijerstvu kroz njihov rezervacijski centar. Njihov odjel digitalizacije tako je osmislio Guest Data platformu koja sadrži sve podatke o gostu, uključujući čak i njegove objave na društvenim mrežama.
NEXI Grupa, pak, diznajnirala je i implsmentirala dodatni modul postojećeg sustava za upravljanje prijevarama kombinirajući tehnike strojnog učenja s velikom količinom povijesnih podataka što je okupljenima predstavila Željka Perok, Senior Product Manager grupe.
Na konferenciji su predstavljene i potencijalne primjene najnovijih tehnologija poput umjetne inteligencije, kroz razgovor s Draženkom Kopljarom, članom uprave PBZ-a, Filipom Filković-Philatzom, filmskim redateljem i umjetnikom, Natalijom Perić, partnericom odvjetničkog društva Mamić Perić Reberski Rimac te Borisom Drilom, članom Uprave Hrvatskog Telekoma i dopredsjednikom HUP-ICT udruge.
Perić je izdvojila primjer iz pravnog sektora, gdje umjetnu inteligenciju već koriste za prijevode te je čak napisala i pravno mišljenje, istraživši pritom toliko primjera iz prakse koliko zaposlenici ne bi stigli za sedam dana.
Pročitajte još:
Kopljar je kazao kako je u području financija umjetna inteligencija već sposobna samostalno donositi odluke.
“Kroz četvrto izdanje konferencije Digitalna Revolucija nastojali smo još jednom ukazati poduzetnicima da primjena digitalnih tehnologija nema alternativu i mora postati imperativ svih tvrtki koje žele funkcionirati na hrvatskom i EU tržištu. Informatizacija, pa čak i digitalna transformacija ne zahtijevaju nužno velika kapitalna ulaganja jer tehnologija je još pojavom računalnog oblaka postala dostupna”, zaključio je Hrvoje Balen, predsjednik udruge HUP-ICT.
