U hotelske kapacitete u Hrvatskoj u idućih pet godina planira se pet milijardi eura investicija, no da bi se to i ostvarilo potrebne su izmjene više zakona i podzakonskih akata, smatra Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Po riječima glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića u Fokusu tjedna te udruge, nove su investicije vrlo bitne za povećanje udjela hotelskih kreveta u ukupnim kapacitetima. Trenutačno hotelski smještaj čini tek 10 posto ukupnog smještaja što je daleko ispod prosjeka od 43 posto u drugim mediteranskim destinacijama.
Taj petogodišnji investicijski ciklus samo u tri iduće godine predviđa 6.155 hotelskih soba od čega bi 2.794 sobe bilo u segmentu pet zvjezdica te 3.361 soba sa četiri. Vrijednost ulaganja po hotelskoj jedinici je 235 tisuća eura, prenosi Hina.
Stojić napominje kako je jedan od nužnih preduvjeta za te investicije primjena Zakona o turizmu koji je uveo obveze lokalne samouprave da izrade studije održivog turizma, a novost je da se može ograničiti gradnja nekretnina za kratkoročni turistički najam te dati prednost izgradnji hotelskog smještaja.
Nadalje, potrebno je donošenje odgovarajućih odredbi u Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade i Zakonu o strateškim investicijskim projektima.
“Iako lokalna samouprava u studiji održivog turizma pojedinim projektima može dati status od posebnog značaja za razvoj destinacije, taj status nije podržan zakonskim aktima i stoga ne donosi prednost u provedbi ili ishođenju dozvola nad svim drugim projektima, kao što je primjerice kod projekata od strateške važnosti za Hrvatsku”, navodi Stojić.
Dodatni problem je pitanje pomorskog dobra.
“Potrebno je donijeti i podzakonske akte koji će precizirati obavljanje komercijalnih aktivnosti na pomorskom dobru s ciljem omogućavanja jednostavnog dobivanja koncesije, neposredno na zahtjev postojećih korisnika za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima”, ističe Stojić.
Također bi, smatraju u HUP-u, trebalo brzo provoditi Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu te uključiti turistička tijela u izradu prostornih planova i strategija razvoja.
“Hrvatska će u 2024., drugu godinu za redom, zabilježiti realni pad inozemnih prihoda u turizmu što pokazuje da se postojeći model pod dominacijom kratkoročnog najma suočava s limitima daljnjeg rasta. Nepovoljna struktura smještaja očigledno rezultira najmanjom prosječnom potrošnjom inozemnih turista u Hrvatskoj od oko 160 eura po danu što je oko dva do čak četiri puta niže nego u nekim mediteranskim destinacijama”, navodi Stojić. U Italiji je ta brojka oko 215 eura, u Španjolskoj 260, a u Francuskoj čak oko 500 eura.
Pročitajte još:
Još jedan nepovoljan podatak je da je turizam prema kretanju operativnog profita (EBITDA) zabilježio pad profitabilnosti u 2023. na 17,7 posto s 22,1 posto u 2022. i 19 posto u 2019. godini.
HUP poručuje da će problem manjka radne snage biti sve izraženiji s godinama te da je potrebno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom na tržištu rada te ubrzati procese izdavanja radnih dozvola za strance.
