Lakši uvoz iz Latinske Amerike negativno će utjecati na hrvatske proizvođače mesa, šećera i žitarica, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u svom analitičkom prilogu Fokus tjedna.
Okretanje Europske unije (EU) tržištima Azije i Latinske Amerike te smanjivanje ovisnosti o američkom tržištu, kako su naveli, za hrvatsko gospodarstvo nosi značajne izazove, posebno za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Prijetnje carinama, uključujući moguću kaznenu carinu od 50 posto na europsku robu koju bi američki predsjednik Donald Trump mogao uvesti već 9. srpnja, potaknule su EU da smanji ovisnost o američkom tržištu te da se okrene drugim tržištima.
Tako, razmatra se pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP), koji okuplja 12 azijsko-pacifičkih zemalja (Australija, Brunej, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, UK i Vijetnam). Istovremeno, Europska komisija pokušava finalizirati dugotrajne pregovore s blokom Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj), a cilj je osigurati pristup tržištu od gotovo 300 milijuna ljudi i ukinuti carine na čak 91 posto europskog izvoza u te zemlje.
Uz Mercosur, EU je postigla i načelni sporazum s Ukrajinom o trgovini poljoprivrednim proizvodima, prenosi Hina. Dogovor uključuje kvote za osjetljive proizvode iz Ukrajine kao što su šećer, jaja, med, kukuruz i perad, dok Ukrajina otvara svoje tržište za svinjetinu, perad i šećer iz EU.
U hrvatskom kontekstu, liberalizacija trgovine sa zemljama Mercosura, istaknuli su iz HUP-a, može imati izravne posljedice. Naime, sporazum otvara prostor za povećan uvoz osnovnih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje imaju daleko povoljnije uvjete proizvodnje.
“Brazilska, argentinska i urugvajska poljoprivreda znatno su konkurentnije zbog veličine, nižih troškova rada, klime i manje regulative. Zabrinutost iskazuju i velike europske poljoprivredne sile poput Francuske Njemačke i Poljske. Ako one ne mogu zaštititi vlastite proizvođače jasno je da Hrvatska, koja ne može konkurirati ni njima, teško može parirati zemljama Mercosura”, upozoravaju iz HUP-a.
Napominju kako su u sektorima poput mesa, šećera i žitarica negativni učinci za hrvatske proizvođače gotovo izvjesni. Djelomične prilike, kako su naveli, moguće su u izvozu proizvoda s dodanom vrijednošću poput sireva, slastica i pića, no i tu je upitna cjenovna održivost.
Pročitajte još:
“Stoga je nužno da Hrvatska hitno rješava unutarnje prepreke, u smjeru izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu i njegove konsolidacije, uz snažno poticanje modernizacije i ulaganja u sektor. Bez rasta produktivnosti na svega 32 posto njemačkog prosjeka i konkurentnosti, domaća poljoprivreda ostat će trajno izložena negativnim utjecajima ovakvih i sličnih sporazuma”, ističu u HUP-u.
Smatraju da Hrvatska mora brzo i odlučno djelovati kako bi zaštitila vlastite interese, posebno u poljoprivredi, te osigurala konkurentnu poziciju na novim tržištima.
