Dok Europska unija bilježi postupan i umjeren rast uslužnih djelatnosti, hrvatski sektor usluga, nakon snažnog postpandemijskog oporavka, ušao je u fazu zabrinjavajuće stagnacije, upozoravaju iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u u publikaciji Fokus tjedna.
Najnoviji podaci pokazuju da je do rujna 2025. godine output usluga u Hrvatskoj bio tek osam posto iznad razine iz 2019. godine, dok je prosjek Europske unije dosegnuo 14,9 posto, što upućuje na domaće izazove u konkurentnosti i potrebu stvaranju dodane vrijednosti u sektoru usluga, ističu u HUP-u.
Ovaj raskorak predstavlja ozbiljan izazov za nacionalnu ekonomiju jer usluge čine oko 60 posto hrvatskog BDP-a. Slabiji učinak ovog sektora izravno se negativno odražava na zaposlenost, investicije i ukupne fiskalne prihode države, upozoravaju.
U analizi Fokus tjedna pojašnjavaju da je hrvatski izvoz usluga “težak” 23,1 milijardi eura. Turizam generira čak 66 posto ukupnog izvoza usluga (15,2 milijarde eura), što sektor čini iznimno ranjivim na promjene u inozemnoj potražnji. Istodobno, ICT sektor generira 1,8 milijardi eura, prijevoz 1,6 milijardi eura, a trgovina i ostale poslovne djelatnosti 1,5 milijardi eura, navode u HUP-u.
Ističu da ostali sektori ne mogu nadomjestiti pad inozemnog priljeva u turizmu, pa u godinama slabije turističke potražnje dolazi do realnog pada izvoza usluga i slabljenja osobne potrošnje.
Pritom, za konkurentnost usluga sve važniju ulogu ima trošak rada. Naknade zaposlenima u hrvatskom uslužnom sektoru od kraja 2019. rasle su gotovo dvostruko brže nego u EU, što povrh skuplje električne energije i ostalih davanja dodatno pogoršava konkurentnost. U takvim uvjetima, ističu, prostor za ulaganja se sužava, a tvrtke teže rade iskorak prema uslugama više dodane vrijednosti.
Turizam i dalje ostaje ključan, objašnjavaju u analizi Fokus tjedna, ali uz cijene koje su nadomak prosjeka u EU u 2025., taj sektor više ne generira potreban rast dodane vrijednosti, dok konkurentnost slabi zbog strukture smještaja.
Ističu da više od 70 posto smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj čini kratkoročni privatni najam, što ograničava produktivnost i produljenje sezone. Udio hotelskih kreveta u Hrvatskoj iznosi svega 9,2 posto, što je drastično manje u usporedbi s konkurentima poput Grčke (73 posto) ili Španjolske (53 posto).
Prema procjenama HUP-a u idućih pet godina nužno će biti realizirati oko pet milijardi eura investicija u hotelski smještaj kako bi se osigurala viša razina usluge i stabilniji prihodi.
Trenutno je jedini pravi poticaj Zakon o poticanju ulaganja te Zakon o turizmu, no prema mišljenju HUP-a to je nedostatno.
Podsjećaju i na analizu Hrvatske udruge turizma koja je pokazala da hotelske investicije kroz 8 godina rezultiraju novostvorenom vrijednošću koja je jednaka visini investicije. Također, kroz hotelske investicije se u 12 godina u državni budžet sliju fiskalna i parafiskalna davanja adekvatna vrijednosti investicije.
Pročitajte još:
Iako ICT sektor pokazuje pozitivne signale s rastom izvoza od 3,7 posto (1,8 milijardi eura), on se suočava s preprekama u obliku visokog poreznog opterećenja srednjih i visokih plaća. Nedostatni poticaji za istraživanje i razvoj usporavaju prijelaz prema IT proizvodima veće vrijednosti, napominju u HUP-u.
Za daljnji razvoj sektora ključni su veće korištenje EU programa za digitalizaciju i jači poticaji za start-upove i scale-up izvoznike, predlažu iz Udruge poslodavaca.
