Rast stranih noćenja u hrvatskom turizmu zadnje tri godine je usporen, čime se produbljuje jaz u konkurentnosti, a treću godinu zaredom padaju i realni prihodi od turizma pri čemu je Hrvatska jedina među usporedivim destinacijama s negativnim rezultatom, upozorava u petak Hrvatska udruga poslodavaca.
Hrvatski turizam, prenosi Hina, u posljednje tri godine bilježi usporen rast stranih noćenja (oko jedan posto), dok mediteranske konkurentske destinacije rastu oko 4,6 posto čime se dodatno produbljuje jaz u konkurentnosti.
Realni prihodi od turizma padaju treću godinu zaredom, pri čemu je Hrvatska jedina među usporedivim destinacijama s negativnim rezultatom, a u odnosu na 2019. niži su za oko petinu, ističe se u HUP-ovom tjednom analitičkom prilogu Fokus tjedna.
Unatoč snažnoj globalnoj potražnji i činjenici da se Hrvatska svrstava među najsigurnije destinacije u Europi, prostor za rast prihoda kroz cijene sve je manji, upozoravaju iz HUP-a.
Pritom iznose kako se razina cijena gotovo približila prosjeku EU, dok prosječna dnevna potrošnja turista (oko 176 eura) značajno zaostaje za destinacijama poput Italije, Španjolske, Francuske i Portugala.
HUP upozorava i na nizak udio hotelskog smještaja (oko devet posto) i dominaciju kratkoročnog najma, što, kako navodi, ograničava rast dodane vrijednosti, pa daljnji razvoj mora počivati na podizanju kvalitete, a ne volumena.
Uobičajeno, poslodavci ističu i troškove rada, koji su, kako navode, u 2025. dosegnuli 27,6 posto prihoda, uz kumulativni rast plaća od oko 25 posto zadnje dvije godine. Kažu da u ovoj godini dodatni pritisak dolazi od novog kolektivnog ugovora i povećanja minimalne plaće te da oko dvije trećine poduzeća u anketi Hrvatske udruge turizma (HUT), očekuje rast troškova rada na razini povećanja minimalne plaće ili više.
Pročitajte još:
HUP preporučuje mjere za jačanje konkurentnosti turizma, a to su ubrzanje investicijskog ciklusa kroz uklanjanje administrativnih prepreka, unapređenje prostornog planiranja te efikasnije provođenje regulatornog okvira za turističko zemljište i pomorsko dobro, te stvaranje preduvjeta za bržu realizaciju greenfield projekata.
Među tim mjerama su i ciljani poticaji i usmjerena ulaganja u hotelski smještaj više dodane vrijednosti, fleksibilizacija radnog zakonodavstva i reguliranje povremenih poslova kroz porezno rasterećenje rada i brže procese zapošljavanja stranih radnika, kao i poticanje obrazovanja, prekvalifikacija i cjeloživotnog učenja.
