HUP: Profitabilnost hrvatskih tvrtki 55 posto niža od EU prosjeka

Hrvatska udruga poslodavaca, u ime poslodavaca koji stvaraju gotovo 80 posto BDP-a, apelira na Vladu da kod određivanja minimalne plaće za 2026. godinu prioritet bude čuvanje radnih mjesta.

Nastavak strelovitog rasta troška rada izravno bi ugrozio radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji te bi generirao dodatni rast stope inflacije.

Suprotno narativu prisutnom u javnosti kako kompanije izvlače rekordnu dobit i slabo plaćaju radnike, realnost je sasvim drugačija. Mnoge tvrtke u industriji, navodi se u priopćenju, zbog prebrzog rasta troška rada posluju “na nuli” ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja.

Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka za čak 55 posto, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju preko 200.000 radnika.

Investicije privatnog sektora u Hrvatskoj rasle su samo 0,4 posto prošle godine, što pokazuje da su gotovo sve nove investicije zapravo zaustavljene.

S druge strane, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u EU, rekordnih 72 posto odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42 posto, a minimalna plaća se gotovo udvostručila s rastom od čak 92 posto u samo pet godina. Realni rast kupovne moći samo prošle godine od čak 21 posto u Hrvatskoj bio je najviši u EU, a značajno su rasli i depoziti građana na računima u bankama.

O stanju u realnom sektoru gospodarstva, rezultatima provedene ankete među članovima HUP-a i preporukama za daljnje usklađivanje minimalne plaće u ponedjeljak su govorili Mislav Balković, predsjednik HUP-a, Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Marijan Batina, predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije, Goran Petranović, član izvršnog odbora HUP-Udruge drvne i papirne industrije i Zoran Uranjek, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije.

HUP je sa svojim članicama koje generiraju gotovo 80 posto hrvatskog BDP-a proveo intenzivne konzultacije o utjecaju koje bi povećanje minimalne plaće u 2026. godini imalo na njihovo poslovanje, investicije i broj radnika.

Bez zatvaranja radnih mjesta povećanje minimalne plaće na 1.250 eura u iduće tri godine ne bi moglo izdržati 16 posto poslodavaca, a dodatnih 32 posto moralo bi zaustaviti investicije, nužne za opstanak na europskom tržištu. U prerađivačkoj industriji svaka četvrta tvrtka morala bi zatvarati radna mjesta, dok bi dodatnih 43 posto zaustavilo investicije.

Izneseni su i podaci prema kojima je u najugroženijem dijelu prerađivačke industrije zaposleno je više 100.000 radnika, a prošlogodišnje povećanje minimalne plaće u tim sektorima već je počelo odnositi radna mjesta. Izgubljeno ih je 4.000 u samo godinu dana.

“Naš apel Vladi je motiviran prije svega očuvanjem radnih mjesta, preživljavanjem ugroženih poslodavaca i industrija. Razumijemo i socijalnu komponentu minimalne plaće te želimo nastavak rasta svih plaća, uključujući i minimalnu, pri čemu bi tempo tog rasta trebao pratiti realne mogućnosti odnosno rast produktivnosti. Jednom izgubljena radna mjesta teško se vraćaju, a kroz jednogodišnju odgodu daljnjeg rasta ugroženim bi sektorima industrije osigurali mogućnost pokretanja investicija i zadržavanja radnih mjesta”, istaknula je Weber.