HUP očekuje da će rast hrvatskog BDP-a ove godine usporiti na 2,5 posto, iduće još i više

Hrvatski BDP u prvom je kvartalu ove godine porastao za 2,9 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku. Rast BDP-a na godišnjoj razini u najvećoj je mjeri uzrokovan povećanjem izvoza roba i usluga.

To je već sedamnaesti kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,9 posto.

Rast BDP-a komentirao je i ministar financija Marko Primorac, naglasivši da Hrvatska ostvaruje trostruko veći rast od prosjeka EU i eurozone.

“Ovo pokazuje snagu hrvatskog gospodarstva. I dalje je nastavak snažnog rasta u skladu s našim očekivanjima”, rekao je Primorac i dodao da su projekcije Ministarstava gospodarstva i vlade bile da će realna stopa rasta iznositi 3,3 posto.

Vezano uz komponente koje su najviše utjecale na rast hrvatskog gospodarstva, pojasnio je kako je riječ o bruto investicijama u fiksni kapital. Istaknuo je i da se osjećaju rezultati investicija u obnovu nakon potresa, dakle snažan zamah i građevinskog sektora i povezanih sektora.

Ukazao je također na značajan rast izvoza, posebno robnog koji je u prvom kvartalu na međugodišnjoj razini rastao više od 11 posto. Po njemu, snažan je doprinos rastu BDP-a i od potrošnje kućanstava, što Primorac veže uz povećanje životnog standarda.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, međutim, nisu toliko optimistični i prognoziraju da će se BDP u ovoj godini spustiti na 2,5 posto.

“BDP je u prvom kvartalu ove godine usporio rast na 2,9 posto godišnje nakon 3,9 lani uslijed znatno sporijeg rasta osobne potrošnje, dok bi bez doprinosa potrošnje države od 5,8 posto rast BDP-a bio bliži 1,5 posto”, smatraju u HUP-u.

Kupovna moć je, napominju, rasla na snažnom realnom rastu plaća, zapošljavanju i potrošačkim kreditima, ali je rast potrošnje od 1,7 posto ipak bio više nego tri puta niži nego lani, a prije svega pod utjecajem bojkota trgovina te kasnijeg Uskrsa. Investicije su prepolovile dinamiku rasta u odnosu na prošlu godinu, što odražava usporavanje građevinarstva s visoke baze i neizvjesnosti u vanjskom poslovnom okruženju, ne samo po pitanju trgovinskih tenzija već i iščekivanjima poduzetnika u pogledu deregulacije poslovanja u Europi.

“U drugom kvartalu i dalje očekujemo solidan realni rast BDP-a oko 2,5 posto s obzirom na to da osobna potrošnja i dalje ostaje oslonac rasta, potaknuta snažnim rastom plaća u javnom sektoru, boljom turističkom predsezonom, ubrzanjem rasta kredita tvrtkama i jačanjem građevinskih aktivnosti”, ističu u HUP-u.

Stabilizacija u europskoj industriji na krilima ulaganja u obranu i infrastrukturu uz male pomake u deregulaciji poslovanja je dobrodošao poticaj za reindustrijalizaciju kontinenta, no u međuvremenu očekujemo negativni utjecaj carinskih ratova na rast europskog izvoza na razini jednog postotnog boda u naredne dvije godine. Zbog neizvjesnosti koju proizvode carine, očekuje se negativni utjecaj na investicije europskih ekonomija do dva postotna boda.

Procjene rasta BDP-a u 2025. godini su blago snizili na temelju određenog pogoršanja izgleda rasta u euro području za oko 0,5 postotnih bodova, dok fiskalna ekspanzija, robusno tržište rada i graditeljstvo i dalje snažno podržavaju agregatnu potražnju.

Hrvatska će u 2026. sve više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja u kojem analitičari kontinuirano ‘režu’ prognoze rasta BDP-a na svega jedan posto ili niže.

Procjenu rasta u idućoj godini snizili su na 2,5 s tri posto zbog nepovoljnog utjecaja temeljnih globalnih trgovinskih politika, smanjenja fiskalnog impulsa te hlađenja tržišta rada. Iako investicije ostaju podržane rekordnim priljevom iz EU fondova na neto razini od 3,5 posto BDP-a godišnje te investicijama međunarodno-integriranih tvrtki u produktivnost, na privatne investicije nepovoljno djeluju lošiji realni uvjeti financiranja, neizvjesnost u okruženju te sporiji rast kredita tvrtkama.

“Hrvatska mora ciljano privući investicije u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost. Alat za to je Zakon o poticanju ulaganja koji mora biti konkurentan i poticati ulaganja u istraživanje i razvoj, a to znači povećanje subvencija, delimitiranje iznosa potpore, daljnju deregulaciju te internacionalizaciju kroz lance vrijednosti”.

Zaključno, HUP se snažno zalaže za manji porezni klin na srednje i više plaće odnosno da se porezni teret tih primanja izjednači s prosjekom CEE regije, niže parafiskalne namete, daljnju supstituciju prihoda od poreza na rad porezima na turistički najam, ali i širenje porezne baze i jednostavniji porezni sustav.