HUP: Na američke carine treba odgovoriti većom podrškom izvoznim sektorima

Nakon sklapanja trgovinskog sporazuma SAD-a i Europske unije u nedjelju navečer, stižu reakcije raznih stručnjaka, političara i poslovnih lidera, koji su podijeljeni oko rezultata i utjecaja koji će sporazum imati na europsku ekonomiju.

Po tom sporazumu, SAD će naplaćivati carinu od 15 posto na većinu europske robe – među kojima će biti i automobili (na koje se od travnja plaćala carina od 27,5 posto), te poluvodiči i farmaceutski proizvodi, koji su dosad bili izuzeti od carina. Dogovorena je i nulta stopa carina za zrakoplove, određene kemikalije, neke generičke lijekove, prirodne resurse i ključne sirovine.

EU se također obvezala da će potrošiti 750 milijardi eura na američke energente u naredne tri godine, što se prije svega odnosi na kupovinu američkog ukapljenog plina i nuklearnog goriva, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu obećala i 600 milijardi eura “investicija” u SAD, za što se vjeruje da se odnosi na kupnju američke vojne opreme.

Iako su dogovor neki europski političari pozdravili, sporazum je naišao na žestoke kritike iz nekih zemalja, prvenstveno Francuske, te raznih poslovnih udruga. Jedna od najvećih kritika odnosi se na činjenicu da su carine uvedene jednostrano, tj. da EU neće uvoditi nikakve recipročne namete.

Na sličnom tragu je i razmišljanje Irene Weber, predsjednice Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koju smo pitali iz Financija.hr za komentar efekta novih pravila na hrvatsko gospodarstvo.

“Iako su tržišta kapitala diljem Europske Unije jutros reagirala pozitivno na vijest o dogovoru o carinskim tarifama s SAD-om, jer su upola niže od najavljivanih, moramo upozoriti da je 15 posto carina visok namet koji dodatno narušavaju ionako oslabljenu konkurentnost europskog, pa tako i hrvatskog proizvoda. Osjetit će se to intenzivno u sektorima poljoprivrede i energetike. Europska industrija, pak, ostaje bez stvarnih dobitaka,” komentirala je Weber u ponedjeljak.

Što se tiče učinaka na hrvatsko gospodarstvo, čini se da bi najizloženiji mogao biti farmaceutski sektor.

“Hrvatska u SAD najviše izvozi farmaceutske proizvode i hranu te proizvode iz obrambenog sektora, ali i IT usluge. Bit će teško nadoknaditi 15 posto novog nameta i zadržati jednaku atraktivnost proizvoda na američkom tržištu, i zato je nužno na carine odgovoriti programima zaštite izvozne pozicije hrvatskih tvrtki. Iako su neki sektori poput automobilske, farmaceutske i industrije poluvodiča suočeni s nešto nižim tarifama, ukupna prosječna carinska stopa koju će EU plaćati na američkom tržištu vjerojatno će iznositi oko 15 posto, čime se zapravo udvostručava dosadašnji efektivni carinski teret za europski izvoz, što će očekivano utjecati i na gubitak prihoda i dijela BDP-a,” dodaje Weber.

Weber se osvrnula i na nedavno predloženi novi proračun Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. u kojem je Europska komisija predložila nekoliko nameta koje bi prikupljala direktno Europska unija i kojima je cilj napuniti proračun EU, u vrijeme kad na naplatu stižu golema javna zaduživanja iz vremena pandemije Covida-19, i kad rastu ambicije za većim izdvajanjima za obranu.

Jedan od predloženih nameta jest i korporativni porez kojeg bi plaćale sve europske kompanije s neto prihodom od 100 milijuna eura godišnje. Europska unija dosad nije imala alate za direktno prikupljanje sredstava, već se proračun EU isključivo punio uplatama svih 27 država članica koje vode svoje fiskalne politike.

“U trenutku kada Trump štiti američku ekonomiju EK predlaže sustav vlastitih prihoda u dugoročnom proračunu (MFF). Zatečeni smo prijedlogom uvođenja novih vlastitih sredstava, i to naročito onog temeljenog na dodatnom nametu tvrtkama s neto prihodom iznad 100 milijuna eura koje iznadprosječno investiraju i potom iznadprosječno doprinose rastu produktivnosti. Ova mjera dodatno povećava porezno opterećenje europskih tvrtki i samo potkopava atraktivnost Europske unije kao destinacije za ulaganja i time se dodatno slabi europsko gospodarstvo na globalnom tržištu i dodatno usporava naše tvrtke,” rekla je Weber.

Za HUP prostora za nove namete nema, osobito u trenutku kad europski izvoznici trpe štetu zbog američkog trgovinskog rata i novih carina. Robna razmjena između SAD-a i EU je prošle godine iznosila 976 milijardi dolara – od čega je američki uvoz europske robe vrijedio 606 milijarde, dok je u drugom smjeru Europa kupila američke robe u vrijednosti 370 milijardi dolara.

“Administracija diljem Europe mora shvatiti da u igri u kojoj najveća svjetska ekonomija direktno brani svoj proizvod i domaćeg potrošača pokušava odgovoriti od kupovanja uvoznih proizvoda, nema prostora za dodatne nameta, ograničenja izražena kroz kompleksnu administraciju i nabujalu birokratizaciju. Gospodarstvo EU ionako ima visoko porezno opterećenje, visoke cijene energenata, a  mora osigurati ulaganja u modernizaciju prerađivačke industrije pa  fiskalni pristup koji vodi u nove namete stvara dodatne prepreke ulaganjima i realnom ekonomskom rastu. Usto, ostaje nejasno zašto se uvode dodatni porezi koji – s obzirom na ograničene prihode – nadilaze stvarne potrebe za otplatom instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU),” rekla je Weber za Financije.hr.

“Ako želimo istinski ravnopravne i stabilne trgovinske odnose, Europska unija mora hitno poraditi na deregulaciji poslovanja i smanjenju neopravdanih nameta – tek tada će pregovori sa SAD-om donositi povoljnije i dugoročno održive ishode za europske tvrtke i cjelokupno gospodarstvo,” zaključuje Weber.