HUP: Hrvatsko gospodarstvo usporava, Novotny: Ne vidim nikakve trendove pada

Hrvatska ekonomija se dobro oporavila nakon krize 2020. godine, ako pratimo bruto domaći proizvod (BDP), i u ovom trenutku ne vidim nikakve trendove pada ekonomske aktivnosti, rekao je za Financije.hr ekonomski analitičar Damir Novotny komentirajući objavu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) o hrvatskom gospodarstvu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je ovaj tjedan podatke o prometu u maloprodaji i industrijskoj proizvodnji. Prema tim podacima, u lipnju 2024. je potrošnja u maloprodaji pala za 2,8 posto na mjesečnoj razini, a na godišnjoj razini je porasla za 5,5 posto. Rast na godišnjoj razini zabilježen je već 15. mjesec zaredom, ali ovaj put je bio sporiji nego u mjesecu prije kada je iznosio 8,4 posto.

Potrošnja je u drugom tromjesečju iznosila 7,5 posto, dok je u prvom iznosila 8,6 posto, iako su plaće u 2024. rasle. Zbog toga je HUP zaključio da su ljudi oprezniji pri trošenju novca.

Uz to, DZS je objavio da je obujam industrijske proizvodnje u lipnju bio manji za 3,7 posto na mjesečnoj razini i za 8,3 posto na godišnjoj razini. To je sedmi mjesec zaredom kako je proizvodnja pala na godišnjoj razini. Iz HUP-a su naglasili da je toliki pad zadnji put zabilježen tijekom pandemije.

Zbog svega toga HUP smatra da očekivana stopa realnog rasta BDP-a od tri posto može biti i niža.

Novotny pak tvrdi da BDP ukazuje na snažan rast outputa nacionalne ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. te da će u 2024. godini vjerojatno biti oko tri posto.

Međutim, slaže se da postoji problem u određenim sektorima, a jedan od njih je industrijska proizvodnja. Smatra da je do toga došlo zbog nedovoljnog broja aktivnih industrijskih poduzeća.

“Do pada u industrijskoj proizvodnji je došlo zbog nedovoljno investicija u prošlosti u tom sektoru. Jednostavno nemamo dovoljno industrijskih poduzeća”, kazao nam je.

Objasnio je i da su ona poduzeća koja su imala isključivo izvozne aktivnosti kao glavne temeljne aktivnosti, osobito drvoprerađivači i proizvođači namještaja, posebno u problemima. Ta poduzeća su uglavnom izvozila proizvode u Njemačku, ali je došlo do snažnog pada potražnje na njemačkom tržištu.

Ističe da je do pada potražnje došlo zbog antiinflacijske politike Europske središnje banke (ESB) jer je ta politika dovela do manje potrošnje u velikim zemljama kao što su Njemačka i Francuska, a to su zemlje u koje su naši proizvođači većinom izvozili.

“S druge strane, došlo je do velikog rasta u nekim drugim sektorima, kao što je građevinarstvo. Vidimo da se gradi i da je potražnja za građevinskim radovima snažna”, rekao je Novotny.

Ne slaže se s procjenom da je potrošnja kućanstava u padu i tvrdi da se domaća potrošnja popravila zbog većih plaća.

“Došlo je do rasta domaće potrošnje iz mjeseca u mjesec. Na kraju, tu domaću potrošnju pojačao je i turizam tijekom ljeta. Rekao bih da je sada situacija dobra”, istaknuo je ekonomski stručnjak.

“Međutim, pitanje je želimo li takvu strukturu nacionalne ekonomije gdje prevladavaju turizam i usluge bez industrijske proizvodnje. Mislim da nam treba industrijska proizvodnja, a naročito u istočnom dijelu Hrvatske gdje nema dovoljno radnih mjesta i turizma”, dodao je.

Iz HUP-a smatraju da je važno održati projicirani deficit opće države na razini od 2,6 posto BDP-a kako ne bi došlo do negativnih rizika a rast u ovoj godini. Poručuju da u idućim godinama plaće ne bi smjele biti veće od nominalne stope rasta BDP-a i da bi bilo poželjno da neko vrijeme stagniraju te da bilo kakav rast treba biti temeljen na radnom učinku.

Osim HUP-a, ovaj tjedan je o stanju u hrvatskom gospodarstvu izvijestila i Europska komisija u svom mjesečnom istraživanju.

Prema tom istraživanju, očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su poboljšana u srpnju 2024. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj je porastao za 0,8 bodova u odnosu na mjesec prije, na 106,1 bod.