Hrvatska je zbog dugotrajne stagnacije domaće poljoprivredne proizvodnje i sve veće ovisnosti o uvozu izložena ozbiljnom riziku rasta cijena hrane, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u najnovijem izdanju publikacije Fokus tjedna.
Kako ističu, domaća proizvodnja ne prati potrošnju, koja se sve više oslanja na uvoz, zbog čega globalni poremećaji vrlo brzo postaju problem i na domaćem tržištu. To uključuje i relativno male zastoje u logistici ili trgovini, poput problema na granicama ili štrajkova prijevoznika.
„Prehrambena sigurnost mora biti jednako važna kao i energetska“, naglašavaju iz HUP-a. Neuređeno zemljište i rascjepkana proizvodnja
Među ključnim slabostima ističe se upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Nesklad između službenih evidencija i stvarnog stanja dovodi do pogrešnih procjena raspoloživih površina, što posljedično smanjuje investicije i produktivnost.
Dodatni problem predstavlja rascjepkanost zemljišta – prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj iznosi svega 7,5 hektara, dok je prosjek u Europskoj uniji više nego dvostruko veći. Takva struktura ograničava mogućnosti povećanja učinkovitosti i konkurentnosti.
Proizvodnja je pritom izrazito koncentrirana: oko 20 posto proizvođača generira čak 80 posto hrane, dok velik broj subjekata ostvaruje minimalnu proizvodnju unatoč korištenju potpora.
Slaba ulaganja i tehnološki zaostatak
HUP dodatno upozorava na nizak stupanj navodnjavanja – tek oko jedan posto površina, u usporedbi s više od šest posto na razini EU – kao i na slabu primjenu suvremenih tehnologija i precizne poljoprivrede.
Takva struktura sektora, uz nedovoljna ulaganja, dodatno ograničava razvoj i povećava ovisnost o uvozu.
Uvoz raste, deficit se produbljuje
Posljedice su već vidljive u vanjskotrgovinskim pokazateljima. Uvoz hrane porastao je za čak 120 posto od 2019. godine, dok deficit u trgovini hranom i pićem prelazi dva posto BDP-a. Bez sektora stočarstva, taj manjak penje se iznad tri posto.
Samodostatnost u proizvodnji mesa procjenjuje se na oko 65 posto, a kod svinjetine još je niža, oko 58 posto. Deficit u segmentu voća i povrća doseže gotovo pola milijarde eura.
„Domaća proizvodnja ne pokriva potrebe tržišta i snažno smo izloženi globalnim poremećajima“, upozoravaju iz HUP-a.
Ujedno ističu da bi aktualna geopolitička situacija, uključujući rast cijena energenata i poremećaje u opskrbnim lancima, mogla izazvati novi globalni val rasta cijena hrane.
Rast cijena hrane ima posebno snažan utjecaj na ukupnu inflaciju, budući da hrana i bezalkoholna pića čine 21,8 posto potrošačke košarice. Prema procjenama HUP-a, povećanje cijena hrane za jedan postotni bod podiže ukupnu inflaciju za oko 0,3 postotna boda.
U uvjetima rasta cijena energenata, gnojiva i drugih inputa, postoji realna mogućnost dodatnog ubrzanja inflacije hrane, što bi ukupnu stopu inflacije u Hrvatskoj moglo podići na oko pet posto u 2026. godini.
Što predlaže HUP
Kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i ojačala domaća proizvodnja, HUP predlaže niz mjera, uključujući reformu upravljanja poljoprivrednim zemljištem i uklanjanje administrativnih prepreka njegovoj konsolidaciji.
Među prioritetima su donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, produljenje ugovora o korištenju državnog zemljišta, ubrzanje natječaja i obrade projekata te pojednostavljenje administrativnih procedura.
Pročitajte još:
Uz to, predlaže se postupno odustajanje od administrativnog ograničavanja cijena i uvođenje ciljanih socijalnih i fiskalnih mjera, uključujući smanjenje PDV-a na hranu te rasterećenje parafiskalnih nameta.
Zaključno, iz HUP-a poručuju da je za dugoročnu stabilnost nužna jasna strateška odluka države o jačanju domaće proizvodnje hrane.
„Ako želimo prehrambenu sigurnost, moramo jasno definirati koje proizvode Hrvatska treba proizvoditi u dovoljnoj količini za vlastite potrebe. Time se smanjuje ovisnost o uvozu i povećava otpornost gospodarstva na globalne poremećaje“, zaključuju.
