Prema prognozi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), ove godine bi hrvatsko gospodarstvo trebalo rasti oko 2,7 posto što je usporavanje u odnosu na očekivanih 3,5 posto na razini cijele prošle godine.
“U 2025. očekujemo nižu stopu rasta BDP-a od 2,7 posto. S jedne strane, snažna fiskalna ekspanzija i robusno tržište rada produljuju svoj zamašnjak u pogledu rasta ekonomije, ali podgrijavaju i inflaciju na štetu kupovne moći. Istovremeno, Hrvatska će i dalje dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja na rubu recesije na štetu industrijske proizvodnje te robnog izvoza, a svjedočimo i daljnjem pogoršanju cjenovne konkurentnosti troška rada u Hrvatskoj u odnosu na glavne trgovinske partnere povrh zadržavanja viših cijena energenata iznad prosjeka Europske unije”, navodi se u ovotjednoj analizi HUP fokus tjedna.
Očekuje se blagi oporavak u industriji uslijed oporavka inozemne potražnje te ponešto boljih uvjeta financiranja u drugoj polovici ove godine, ali glavni rizici su ponovni rast cijena energenata te izrazit rast jediničnih troškova rada.
Za posljednje tromjesečje 2024. HUP očekuje usporavanje stope rasta u odnosu na treći kvartal na 3,2 s 3,9 posto. Ukupnim rastom od 3,5 posto na razini godine Hrvatska ostaje pri samom vrhu u Europskoj uniji za što su, po ocjeni iz HUP-a, u velikoj mjeri zaslužni osobna potrošnja te javne investicije.
Istodobno, HUP izražava nezadovoljstvo brojkama koje pokazuju pad industrijske proizvodnje drugu godinu uzastopce, nakon 1,7 posto u 2023. brojka je 2,4 posto u prošloj godini. Smanjen je i izvoz roba i usluga, i to 1,5 posto u 2024. nakon 2,9 posto godinu ranije.
Slabašan oporavak industrije u ovoj godini vezan je i za slab oporavak glavnih trgovinskih partnera i mogućoj stagnaciji gospodarstva eurozone.
I u ovoj godini HUP očekuje solidan realni rast osobne potrošnje od oko 4,5 posto nakon gotovo šest posto lani kako realne bruto plaće nastavljaju rasti na razini od oko 8,5 posto uslijed snažnog povećanja mase plaća iz državnog proračuna od oko 58 posto. To je u dvije godine iznos od oko 2,2 milijarde eura.
Pročitajte još:
Aktualni bojkot trgovaca, uz napomenu da je prerano za neke pouzdanije ocjene, HUP vidi kao mogući negativni rizik za potrošnju. To i ranjivost industrije te nastavak negativnog doprinosa neto izvoza odražavaju se u procjeni usporavanja stope rasta bruto društvenog proizvoda.
U kontekstu aktualnog ponovnog rasta veleprodajnih cijena struje i plina HUP napominje da bi bilo dobro smanjiti razlike cijena energenata za poduzeća i kućanstva u cilju podizanja konkurentnosti domaćih tvrtki, a također i da bi bilo poželjno snažnije rasterećenje poreza na dohodak.
