Hrvatska danas ima uvjete financiranja koji konkuriraju najrazvijenijim članicama EU-a, zaključila je u petak Tamara Perko, direktorice Hrvatske udruge banaka (HUB), na 28. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište: Regionalna integracija ključna za razvoj tržišta kapitala. Fokus drugog dana konferencije u Opatiji bio je na razvoju tržišta kapitala.
“Dvije godine nakon ulaska u europodručje, kamate na kredite usporedive su s razvijenim članicama EU, a realna kamatna stopa na stambene kredite i dalje je blizu nule. Neto kamatni prihodi banaka svedeni su na razinu od 1,51 posto BDP-a, što je pad od gotovo 35 posto u odnosu na 2016. godinu, a naknade i provizije koje građani i poduzeća plaćaju bankama pale su u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a. Pritom je kvaliteta usluge, uključujući digitalne kanale, ostala visoka”, kazala je Perko.
Dodala je kako sve to stvara prostor za bolje iskorištavanje potencijala institucionalnih ulagača, kao i građana koji su pokazali interes kroz uspješan plasman narodnih obveznica i trezorskih zapisa.
Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija, naglasio je kako je za razvoj tržišta kapitala važna regionalna suradnja jer bi zajednički pristup poboljšao vidljivost regije kod ulagača, što onda stvara veliki potencijal za trgovačka društva. Kazao je i da je upravo regionalna integracija jedan od pet strateških smjerova istaknutih u Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala 2025.–2030. kojega je Vlada Republike Hrvatske usvojila krajem ožujka ove godine.
“Veliki korak napravljen je lani potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju s EBRD-om između osam burzi CSEE regije, a to su Hrvatska, Slovenija, Poljska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Sjeverna Makedonija. Ove godine u svibnju je održan prvi formalni sastanak spomenutih država vezano za aktivnosti usmjerene k regionalnoj integraciji. Jedan od najvažnijih koraka u ovom procesu je stvaranje jedinstvenog regionalnog indeksa koji bi privukao više medijske pozornosti, otklonio postojeće neusklađenosti i izjednačio uvjete za sve uključene burze”, rekao je Zoričić.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Ante Žigman, analizirao je niz ključnih izazova koji oblikuju globalna i domaća financijska tržišta te regulatorne odgovore na njih. Naveo je da je globalna neizvjesnost na vrhuncu i da još raste te da tržišni optimizam sve više dolazi pod pritisak slabih ekonomskih fundamenta, a visoka vrednovanja imovine u okruženju potisnute premije za rizik dodatno pojačavaju rizik naglih korekcija.
“Glavni makroekonomski rizici su usporavanje globalnog gospodarstva i dugoročni izazovi održivosti javnih financija zemalja eurozone. Kada je riječ o domaćem financijskom sektoru, on je otporan unatoč pritiscima i volatilnostima. Pritisci na tržištu postoje, ali panike nema – ulagači su ostali u fondovima, a diversifikacija portfelja mirovinskih fondova ublažila je tržišni rizik”, rekao je i upozorio na povećane sistemske rizike u ovoj godini. Podsjetio je i kako u krizama koje dolaze korelacije među tržištima postaju izraženije zbog čega je teško u potpunosti se skloniti od rizika.
Pročitajte još:
Poseban naglasak u njegovom izlaganju stavljen je na aktualne regulatorne inicijative koje će oblikovati financijski krajobraz u nadolazećem razdoblju. Predstavio je tzv. Omnibus paket, usmjeren na pojednostavljenje izvještajnih zahtjeva u području održivosti kroz izmjene ključnih europskih regulativa – CSRD, CSDDD, CBAM i EU Taksonomije – s ciljem smanjenja regulatornog opterećenja i poticanja održivog poslovanja, piše u priopćenju HUB-a.
Žigman je istaknuo i novu strategiju Unije štednje i ulaganja, usvojenu u ožujku 2025., čiji je cilj bolje povezati štednju i ulaganja građana, povećati konkurentnost EU-a te ojačati integraciju tržišta kapitala. Upozorio je da bez jedinstvene akcije, Europa riskira gubitak talenata i kapitala. Ukazao je i na važnost reformi unatoč političkim otporima te nacionalnim interesima koji još uvijek koče uspostavu istinski jedinstvenog europskog tržišta kapitala. Nakon uvodnih predavanja, održana je panel rasprava.
