Hrvatskoj prva tranša iz EU obrambenog programa SAFE od 255 milijuna eura

Hrvatskoj će uskoro biti raspoloživa prva tranša europskih novaca za jačanje obrambenih kapaciteta u vrijednosti od 255 milijuna eura.

Naime, Vijeće ministara obrane zemalja članica Europske unije (EU) odobrilo je za osam zemalja, među kojima i za Hrvatsku, nacionalne investicijske planove u području obrane za koje će se sredstva dobiti iz financijskog programa Sigurnosna akcija za Europu (SAFE).

U ovom prvom krugu odobreni su planovi za Belgiju, Bugarsku, Dansku, Španjolsku, Hrvatsku, Cipar, Portugal i Rumunjsku.

Ukupna vrijednost sredstava iz SAFE-a je 150 milijardi eura, a novac koji je zatražilo spomenutih osam zemalja ukupno iznosi 38 milijardi eura. Količina sredstava koja se ukupno odnosi na Hrvatsku je 1,7 milijardi eura.

“Ove odluke pokazuju da EU ne samo da priča o obrani već i djeluje. Kroz SAFE jačamo našu sigurnost tamo gdje je najpotrebnije”, izjavio je ministar obrane Cipra Vasilis Palmas. Njegova zemlja u prvoj polovici 2026. predsjeda EU-om.

Ukupno je 19 zemalja apliciralo za financijsku potporu putem SAFE-a. Potvrda nacionalnih planova dobivena od ministarskog vijeća sada omogućava da Europska komisija zaključi sa pojedinim zemljama ugovore o zajmovima i krene s isplatom prve tranše koja može iznositi do 15 posto ukupno zatraženih novaca. To je upravo slučaj s tih 255 milijuna eura koji se odnose na Hrvatsku.

Za isplatu idućih tranši zemlje članice moraju redovito izvještavati Bruxelles o uporabi novaca i razvoju projekata.

Iz kruga zemalja kojima su odobrene prve isplate najviše je novaca zatražila Rumunjska, i to 16,7 milijardi eura, a u prvoj tranši dobit će 2,5 milijarde eura.

Na sastanku idući tjedan trebali bi biti odobreni planovi za još osam zemalja koje su ukupno zatražile 74 milijarde eura. To su Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Finska. Među njima najviše je zatražila Poljska, čak 43,7 milijardi eura.

Zasad se još očekuje dovršenje nacionalnih planova za tri zemlje, a to su Češka, Francuska i Mađarska. Iz Europske komisije su kazali da ne mogu nagađati oko vremenskog okvira za dovršenje tih planova.

SAFE je dio plana Europske komisije da se do 2030. godine mobilizira ukupno 800 milijardi eura za obrambene potrebe zemalja članica. Važan je kriterij za SAFE da oprema koja se nabavlja mora biti proizvedena u EU, odnosno da iz trećih zemalja ne smije dolaziti više od 35 posto komponenata.

Prednost za pojedine zemlje članice je u tome što na ovaj način mogu dobivati povoljnije zajmove, pogotovo ako im je kreditni rejting slabiji no što je onaj Europske komisije. Vrijednost novaca koja se odnosi na posljednje tri zemlje koje moraju pripremiti nacionalne planove je 34 milijarde eura.

Njemačka nije zatražila novac iz SAFE-a.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je nedavno izjavila da popularnost SAFE-a među zemljama članicama može dovesti i do povećanja opsega dostupnih sredstava budući da je interes bio veći no što je ukupno alociranih 150 milijardi eura.

Kanada je jedina izvaneuropska zemlja s kojom je postignut dogovor o sudjelovanju u programu SAFE. To znači da će tamošnje tvrtke i proizvodi moći konkurirati za nabavu vojne opreme.