Hrvatskoj će do 2030. biti potrebno 500.000 stranih radnika

Hrvatska će u idućim godinama imati izuzetnu potrebu za radnom snagom zbog niskog prirodnog prirasta, već možemo predvidjeti da će oko 2030. godine, s ovakvim rastom BDP-a, biti potrebno između 450.000 i 500.000 stranih radnika, poručio je Petar Mišević, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) i prorektor Sveučilišta Sjever na trećoj konferenciji ‘EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti’.

Konferenciju je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa Sveučilištem Sjever. Cilj konferencije bio je informiranje o potrebama tržišta rada, postojećim trendovima u zapošljavanju, novostima u legislativi i kvalitetnom upravljanju ljudskim potencijalima kroz primjere dobre prakse.

“Gorući problem s kojim se hrvatsko gospodarstvo susreće je nedostatak kvalificirane radne snage i zato želimo poručiti kako je izuzetno važno da se obrazovni programi prilagode i da se prate potrebe tržišta rada. Moramo imati osmišljene obrazovne politike, ali i nove politike u području prihvata strane radne snage s obzirom na to da nam većina radne snage, koja u ovom trenutku radi u Republici Hrvatskoj, dolazi i iz Azije, a ne samo s područja jugoistočne Europe. Prema tome, za integraciju tih radnika u RH potrebna je široka suradnja, ne samo poslodavaca i državnih institucija nego i jedinica lokalne uprave i samouprave. Naime, ne možemo dopustiti da se stvore paralelna društva”, rekao je Mišević.

“Kakvu strukturu radne snage ćemo dovesti ovdje ovisi o svima nama. Ne možemo improvizirati. Moramo razviti sustavne modele i provoditi istraživanja te vidjeti gdje su problemi i poteškoće u institucijama kada je riječ o dobivanju radnih dozvola u RH. Nemojmo zaboraviti kako sve države EU-a, zbog niskog prirodnog prirasta, imaju iste ili slične probleme s radnom snagom”, istaknuo je.

Na konferenciji su, između ostalog, predstavljeni i rezultati i istraživanja tržišta rada, koje je provela HGK, na temu potrebnih znanja i vještina djelatnika. Tamara Kraus iz Agencije za istraživanje Karika kazala je da je zapravo riječ o dva istraživanja. Jedno je provedeno na građanima Hrvatske, a drugo na poslodavcima.

“Zanimljivo je vidjeti da je otprilike polovica građana promijenila posao barem jednom u posljednjih pet godine, a češće su to činile mlade osobe i one s nižim primanjima. Razlog za to je obično bilo nezadovoljstvo razinom primanja. Međutim, mijenjaju posao i zato što su loši međuljudski odnosi, zbog preopterećenosti ili zato što ne mogu napredovati. Razlika postoji između žena i muškaraca jer žene češće mijenjaju posao zbog loših međuljudskih odnosa ili zbog preopterećenosti, dok muškarci mijenjaju posao jer nisu zadovoljni visinom plaće ili bonusima koje dobivaju”, objasnila je Kraus.

Istraživanje je pokazalo i da postoji razlika u percepciji idealnog radnika. Građani imaju potrebu razvijati meke vještine poput kreativnosti, komunikacijskih vještina ili žele imati sposobnost rješavanja problema, dok poslodavci traže timske radnike koji su pouzdani i imaju sposobnost rješavanja problema.

“Postoji razlika i u percepciji poslodavaca. Građanima je najvažnije da imaju siguran posao, konkurentna primanja i bonuse te da mogu napredovati i da im je dobra poslovno-privatna ravnoteža. Međutim, poslodavci, kada ističu pogodnosti i prednosti, najčešće navode timski rad ili volju za učenjem. Kada je riječ o edukaciji kod poslodavaca, svega 65 posto poslodavaca ima neki budžet za edukaciju svojih zaposlenika, a među njima je samo 28 posto onih koji imaju budžet veći od 5.000 eura godišnje. Oko 25 posto građana financira svoje usavršavanje iz vlastitih sredstava”, rekla je Kraus.

Što se tiče radne snage, istaknuli su da je najteže pronaći srednju stručnu spremu. No, oko 40 posto poslodavaca ima problema i s pronalaženjem visokoobrazovanih. Zanimanja koja se najviše traže ove godine su radnici u proizvodnji i građevinarstvu. Pokazao se i porast potražnje za administrativnim osobljem te za radnicima u trgovini i maloprodaji.

“Oko 41 posto poslodavaca ili trenutačno zapošljava strane radnike ili ima namjeru zaposliti ih. Među njima je najviše onih koji zapošljavaju strane radnike koji imaju srednju stručnu spremu, strukovnu ili zanatsku, ali 24 posto ih je zaposlilo i visokoobrazovane strane radnike. Poslodavci koji zapošljavaju strane radnike najveći problem vide u troškovima koji postoje prilikom zapošljavanja. Smatraju da je najbolji način integracije stranih radnika učenje hrvatskog jezika, ali isto tako 41 posto poslodavaca nije ništa napravilo po pitanju uvođenja stranih radnika u posao, a oni koji jesu, najčešće dodjeljuju mentore stranim radnicima pa komuniciraju koristeći jednostavne naredbe”, kazala nam je Kraus.

Ivana Šimek, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje predstavila je izmjene i dopune Zakona o strancima.

“Promjene su velike i definitivno će olakšati rad poslodavcima. Dozvola za boravak i rad sada je produžena na tri godine, a prije je trajala samo godinu dana, dok je dozvola za boravak i rad za sezonske radnike produžena na devet mjeseci. Bit će olakšana promjena zanimanja kod istog poslodavca, ali i promjena poslodavaca. Dodatno, svi oni državljani trećih zemalja koji ostanu bez radnog odnosa moći će tražiti posao i imaju vrijeme dopuštene nezaposlenosti do 60 dana. Ove izmjene i dopune će administrativno rasteretiti sve, i poslodavce i državne službenike. Bit će i manji financijski troškovi jer će se biometrijska dozvola izdavati na duže razdoblje, a sve promjene će se rješavati kroz potvrdu, što do sada nije bio slučaj”, rekla je za Financije.hr.

“Prije su morali cijeli postupak provesti ispočetka. Dakle, morali su plaćati pristojbe, pokrenuti ponovni postupak, predati zahtjev i čekati. To je dodatno otežavalo poslodavcima jer su bili primorani čekati radnike koji su im potrebni, a otežavalo je i samim službenicima koji su bili u postupku rješavanja zahtjeva”, dodala je.