Glavni ekonomisti vodećih hrvatskih banaka prognoziraju da će ove godine hrvatski gospodarski rast biti negdje između tri i 3,2 posto, a najviše su za održavanje relativno visoke stope zaslužni javna potrošnja i investicije. Inače, prva procjena rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) za zadnje tromjesečje ove godine bit će poznata krajem veljače.
Kako je objavila Hrvatska udruga banaka (HUB), ostale sastavnice rasta, za razliku od javnog sektora, nisu briljirale, pa je rast osobne potrošnje usporio na 2,8 posto nakon stope od šest posto u 2024. godini dok je izvoz djelovao kao usporavatelj s dva posto realnoga rasta. Razlogom je ponajprije pad izvoza usluga u trećem kvartalu.
Približne stope gospodarskog rasta prognoziraju se i za iduću godinu što je uglavnom u skladu s makroekonomskim i fiskalnim planovima hrvatske Vlade. Naime, raspon očekivanja je između 2,6 i 3,2 posto, a srednja vrijednost je 2,8 posto.
Iduće godine, prema očekivanja glavnih bankovnih analitičara, donijet će i usporavanje inflacije, no ona će ipak i dalje biti relativno visoka, odnosno iznad onoga što se događa u većini ostatka eurozone. Za ovu godinu očekuje se prosječna inflacija od 3,7 posto i onda pad na 3,1 posto dogodine. Tako povišena očekivana inflacija usklađena je s nastavkom brzog rasta plaća po stopi od gotovo šest posto u 2026.
Oko fiskalne situacije uglavnom postoji konsenzus da će Vlada plesati na rubu ulaska u proceduru prekomjernog deficita. To pak znači da svaki, pa i mali, poremećaj u planovima može dovesti do takvog ishoda budući da je proračunski manjak planiran na 2,9 posto BDP-a.
Što se rasta BDP-a u 2026. tiče, glavni zamašnjak bi trebale ostati investicije. Osobna bi potrošnja trebala dodatno blago usporiti, a državna nešto više. Izvoz bi pak mogao nešto brže rasti no ove godine.
Analitičari su se osvrnuli i na kretanje prinosa na državna izdanja obveznica pri čemu očekuju da bi dogodine oni kratkoročni mogli nastaviti padati, ali dugoročne bi mogao zahvatiti prema kraju 2026. blagi rast. Tako je prognoza da će se desetogodišnji obveznički prinosi povećati sa sadašnjih 3,1 posto na 3,3 posto na kraju iduće godine.
U osvrtu na 2027. godinu bankovni analitičari smatraju da ne bi trebalo doći do tvrđeg prizemljenja gospodarstva nakon što će u 2026. biti iskorišten novac europskog mehanizma oporavka i otpornosti. Središnja vrijednost očekivanja za rast u 2027. je 2,7 posto, dakle tek nešto malo slabije od 2026. Pritom bi strukturalno javna potrošnja i investicije osjetnije usporili, no izvoz bi trebao kompenzirati usporavanje rasta domaće potražnje.
Inflacija bi dalje trebala pasti na prosječnih 2,5 posto, a rast plaća na godišnjoj razini usporiti na 4,4 posto.
Naravno, hrvatsko je gospodarstvo vezano za zbivanja u eurozoni, pa tako i očekivanja rasta izvoza imaju veze s relativno optimističnim pogledima na gospodarsko kretanje u europodručju i posebice Njemačkoj koja je najvažniji hrvatski trgovinski partner.
Pročitajte još:
Očekivani učinci popuštanja njemačkih fiskalnih ograničenja smanjili su pesimizam oko bliske budućnosti najvećeg europskog gospodarstva, no neizvjesnost je i dalje glavna značajka trenutačne situacije.
“Njemački fiskalni poticaj djelomično će smanjiti štetu od američkih carina i, posebno ako bude usmjeren na investicije i podršku poduzećima, pomoći njemačkom gospodarstvu da se oporavi tijekom 2026. godine. Ipak, malo je vjerojatno da će potpuno nadoknaditi izgubljenu izvoznu potražnju dok su visoke američke carine, posebice na automobile, i dalje na snazi. Konačan ishod ovisit će o veličini, sastavu i brzini njemačke potrošnje te o tome hoće li se trgovinske napetosti smanjiti. Makroekonomske prognoze ukazuju na samo umjerene neto dobitke. Ukratko: fiskalni poticaj pomaže, ali osnovne projekcije i dalje pokazuju ograničen rast”, naveo je jedan od analitičara u anketi HUB-a.
