Hrvatski umirovljenici sve više rade

Hrvatska je, među članicama Europske unije, u 2023. godini imala najveći udio umirovljenika koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme, čak 89,4 posto, dok je udio onih koji nisu umirovljenici i rade na nepuno radno vrijeme iznosio samo 3,4 posto, što je rezultiralo značajnom razlikom od 86 postotnih bodova, prema podacima koje je Eurostat objavio u lipnju ove godine.

Dakle, gotovo svi zaposleni umirovljenici u Hrvatskoj rade na nepuno radno vrijeme. Ako je osoba korisnik mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) omogućen joj je rad do polovice punog radnog vremena, bez obustave isplate mirovine, prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ). To je vjerojatno razlog zbog kojeg većina umirovljenika u Hrvatskoj radi na pola radnog vremena.

No, postoje iznimke. Naime, dulje od polovice punog radnog vremena mogu raditi korisnici invalidske mirovine koji su u mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Također, oni koji obavljaju poslove u poljoprivredi prema posebnim propisima, odnosno kojima je izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine.

Iz HZZ-a navode da se ova iznimka odnosi i na korisnike koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost (npr. primici prema ugovoru o djelu, primici za rad u skupštinama i nadzornim odborima, sudski tumači, konzultanti, djelatnost poljoprivrede i šumarstva, domaća radinost i slično). Međutim, umirovljenike u sljedećoj godini čekaju određene promjene.

“Od 1. siječnja 2026. korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine (ako pripada samo jednom članu obitelji) i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života mogu se zaposliti dulje od polovice punog radnog vremena ili započeti obavljati djelatnost i primati pola mirovine. Istovremeno, korisnicima invalidske mirovine ostvarene zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) i korisnicima kojima je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu, a koji se zaposle na 3,5 sati dnevno ili dulje ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, mirovina se obustavlja”, piše na internetskoj stranici HZZ-a.

U Hrvatskoj je trenutačno 1.228.896 korisnika mirovina, pokazali su podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža, prema ZOMO, iznosi 801,02 eura, a njen udio u prosječnoj neto plaći zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj 2025. godine, koja je 1.451 euro, iznosi 55,20 posto. Prosječna ukupna starosna mirovina za 525.308 korisnika mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema ZOMO (bez međunarodnih ugovora) iznosi 651,33 eura, a njen udio u prosječnoj neto plaći zaposlenih u pravnim osobama iznosi 44,89 posto.

U Hrvatskoj je u veljači 2025. bilo zaposleno 36.483 osoba starijih od 65 godina, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, objavio je portal Mirovina.hr u travnju ove godine. Prije pet godina bilo je zaposleno 16.290 starijih od 65 godina, znatno manje nego sada.

Naveli su i da Hrvatska ima sve više radnika starijih od 60 godina, a trenutačno ih je oko 147.000, te da ih je u odnosu na prošlu godinu više za 10.000. Dakle, povećava se broj starijih zaposlenika.

Razlozi zbog koji umirovljenici nastavljaju raditi su razni, ali mnogi ostaju u radnom odnosu jer su im mirovine male i potrebna su im dodatna primanja. Naravno, postoje i oni koji žele raditi jer smatraju da mogu doprinijeti gospodarstvu i društvu te pokušavaju ostati aktivni i uživati u poslu koji obavljaju.

U EU je, prema Eurostatovom istraživanju iz 2023., 36,3 posto ljudi nastavilo raditi jer su uživali u tome, a 28,6 posto ih je to učinilo zbog financijske potrebe.

S obzirom na sve veći rast troškova i povećanje broja zaposlenih umirovljenika, moguće je da je sada postotak onih koji rade zbog financijske potrebe porastao.